Sve više ljudi ima alergije na određene namirnice. Na samom vrhu je alergija na kikiriki, jer ona je najčešći uzrok smrti od alergije. Lijeka nema, ali ima pomoći.
Namirnice koje izazivaju alergiju najčešće su kokošija jaja, kravlje mlijeko, pšenica, riba, neke vrste povrća i voća i orašasti plodovi. Burne reakcije kod nekih ljudi prije svega izazivaju kikiriki i puter od kikirikija. Te reakcije mogu biti blage, ali i opasne po život.
Kao i kod drugih alergija, postoji niz simptoma kada je riječ o alergiji na kikiriki. Često je na udaru respiratorni sistem: stezanje u grlu, kašalj, kijanje, čak i napadi astme. Alergijske reakcije na kikiriki mogu biti i mučnina, povraćanje, dijareja ili ekcem i crvenilo kože.
Najgora reakcija je anafilaktički šok. Za kratko vrijeme, obično za samo nekoliko minuta, može doći do kratkog daha, zastoja cirkulacije i otkazivanja organa.
U tom slučaju hitno je potrebna ljekarska pomoć, kako bi se pacijentu ubrizgao adrenalin, jer on olakšava disanje i smanjuje otok, koji se recimo stvorio u grlu. Pored toga, adrenalin podstiče cirkulaciju krvi, a sve to može biti spasonosno.
Pripremiti imunološki sistem
Alergija na kikiriki jedna je od najčešćih alergija na hranu i ona se često javlja već u djetinjstvu. Istraživači su sproveli brojne studije o tome. Fokus je uglavnom bio na tome kako uopšte sprečiti da mala djeca razviju alergiju.
Jedna od najnovijih studija objavljena je u junu u stručnom časopisu Lanset. Sproveli su je istraživači sa Univerziteta u Oslu i sa instituta Karolinska u Stokholmu.
Između ostalog, bebama od navršena tri mjeseca davane su male količine putera od kikirikija. Ta djeca imala su znatno manji rizik od razvoja alergije na kikiriki u uzrastu od tri godine u odnosu na drugu kontrolnu grupu. Rizik za njih bio je 0,7 odsto. U grupi koja je primala placebo, rizik je bio skoro tri puta veći, dva odsto.
Zaključak istraživača je da djeci, što je ranije moguće, treba davati namirnice koje mogu da izazovu alergije.
Skandinavska studija podržava hipotezu, koja je bila iznesena već u ranijim studijama, da, u manjim količinama, rano i redovno unošenje hrane koja izaziva alergije može značajno da smanji rizik od alergije, čak i u kasnijim godinama.
Pretjerana higijena
Istraživači su dugo vremena pretpostavljali da su mnoge alergije u velikoj mjeri posljedica pretjerane higijene. Uvijek se primjećivalo da djeca koja odrastaju na selu mnogo rjeđe pate od alergija. Njihovo tijelo veoma rano dolazi u kontakt sa raznim patogenima, od kojih mora da se brani.
U mnogim radovima istraživači su otkrili da recimo boravak u štalama i pijenje sirovog kravljeg mlijeka može biti od značaja, i da mikroorganizmi kao što su gljivice ili bakterije čak štite malu djecu od alergija.
Alergija na kikiriki je najčešća vrsta alergije na hranu kod djece. Ona trenutno pogađa 0,8-3 odsto djece i 0,6-0,8 odsto odraslih recimo u SAD, Kanadi, Engleskoj i Australiji.
U gradu je gotovo nemoguće stvoriti ambijent i uslove kakvi su na seoskom imanju. Prema higijenskoj hipotezi, prekomjerna higijena dovodi do nedovoljne aktivnosti imunološkog sistema, jer on ne mora intenzivno da se bori sa raznim infektivnim agensima.
Iako u Njemačkoj skoro svaka treća osoba ima alergiju na razne supstance, samo dvadeset odsto ljudi pati od alergije na hranu. Alergija na kikiriki je najčešća vrsta alergije na hranu kod djece.
Alergija i intolerancija na hranu nijesu isto
Alergija na hranu izaziva imuni odgovor u našem tijelu. Drugačije je sa intolerancijom na hranu. Imunološki sistem tada nije uključen u reakcije tijela.
Umjesto toga, tijelo uopšte nije u stanju da apsorbuje ili preradi određenu hranu. Simptomi povezani sa tim se obično ne pojavljuju odmah nakon jela ili pića, već najčešće nekoliko sati kasnije.
Najčešće intolerancije na hranu su intolerancija na laktozu, gluten, fruktozu i histamin. Simptomi koji se javljaju obično su nadimanje, žgaravica, dijareja, grčevi u stomaku, glavobolja, vrtoglavica kao i osip na koži.
Tragovi kikirikija
Alergija na kikiriki se ne može izliječiti. Oni koji tu alergiju imaju, moraju da budu krajnje oprezni, jer se ne radi samo o tome da ne jedu kikiriki i puter od kikirikija. „Tragovi kikirikija“ se mogu naći u hrani gdje uopšte ne bi trebalo da ih bude.
To uključuje razne vrste sladoleda, bilo da je riječ o vanili, jagodi ili čokoladi. Takođe, kukuruzne pahuljice i musli mogu da sadrže male količine kikirikija. Dovoljno je da se te namirnice proizvode u istim mašinama. Čak i temeljno čišćenje ne mora nužno to da spriječi. Sitni tragovi su često dovoljni da izazovu reakcije kod alergičara.
Pri tom se ne radi o pojedinačnim supstancama koje se nalaze u kikirikiju, već o velikom broju alergena, kojih u malim količinama ima u kikirikiju. Mnoge od njih je, međutim, teško prepoznati. Oni postaju primjetni tek kada tijelo već reaguje na njih.
Bonus video:
