IZNENAĐUJUĆI REZULTATI

Nova studija: Da li obilan doručak može pomoći mršavljenju?

Rezultati istraživanja ukazuju na to da način na koji naše tijelo obrađuje kalorije ujutru u odnosu na veče ne utiče na gubitak težine onako kako su ranije pokazivale druge studije

4989 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Dugo se vjerovalo da je, ako želite da smršate, najbolje pojesti obilan doručak, dok bi svi kasniji obroci trebali da budu manje obilni. Međutim, najnovije istraživanje upućuje na to da doba dana kada konzumirate najobilniji obrok nije toliko važno za ‘skidanje kilograma‘ kao što se prije mislilo.

Posljednjih godina najpopularniji savjeti o ishrani zasnivaju se na pretpostavci po kojoj tačno određeno vrijeme konzumiranja obroka može napraviti veliku razliku kada je riječ o gubitku kilograma, piše ScienceAlert.

Logika iza ove teorije je razumljiva, posebno ako se ima u vidu da gotovo svaka ćelija u našem organizmu slijedi isti 24-satni ciklus kao i mi. Cirkadijalni satovi nalaze se u cijelom organizmu i regulišu dnevni ritam većine naših bioloških funkcija, uključujući i metabolizam.

Hrono ishrana

Zbog tih metaboličkih ritmova naučnici su iznijeli mogućnost prema kojoj je način na koji procesuiramo obroke različit u različito doba dana. Ovo područje istraživanja naziva se "hrono ishrana" i ima velik potencijal kada je riječ o doprinosu poboljšanju zdravlja ljudi.

Dvije studije iz 2013. upućivale su na to da unos većeg broja kalorija u jutarnjim satima i konzumacija manje količine kalorija uveče pomaže ljudima da smršaju.

Ali, najnovija velika studija otkriva da, premda relativna količina hrane koju pojedemo za doručak i večeru utiče na apetit pojedinca, ona nema uticaja na metabolizam niti na gubitak težine.

Da bi istražili povezanost između količine hrane koja se pojede za doručak i večeru i njen učinak na osjećaj gladi, tim istraživača sa univeriteta u Aberdeenu i Surreyu uradio je kontrolisanu studiju na zdravim ljudima s prekomjernom težinom.

Studija na zdravim osobama s prekomjernom težinom

Učesnici su imali dva režima ishrane. Svaki je trajao četiri sedmice - obilan doručak i količinski manja večera, odnosno manje obilan doručak i obilna večera. Ručak je tokom čitave studije bio isti.

Naučnici su od početka sve nadzirali, prateći metabolizam učesnika studije i koliko su kalorija sagorjeli.

Predvidjeli su da bi obilan doručak i količinski skromnija večera mogli povećati sagorijevanje kalorija i gubitak težine.

Ali, rezultati eksperimenta nisu otkrili razlike u tjelesnoj težini ili bilo kakvim biološkim mjerama potrošnje energije bez obzira na primijenjeni obrazac ishrane.

Mjere potrošnje energije uključivale su bazalni metabolizam (koliko kalorija vaše tijelo koristi u mirovanju), tjelesnu aktivnost i upotrebu hemijskog oblika vode koji omogućava procjenu ukupne dnevne potrošnje energije.

Naučnici su primijetili da nema razlika ni u dnevnom nivou glukoze u krvi, insulina ili lipida. Ovo je važno jer su promjene ovih faktora u krvi povezane s metaboličkim zdravljem.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da način na koji naše tijelo obrađuje kalorije ujutru u odnosu na veče ne utiče na gubitak težine onako kako su ranije pokazivale druge studije.

Subjektivni osjećaj gladi

Jedina razlika između prethodnih i najnovije studije bila je subjektivna promjena kada se radilo o osjećaju gladi i povezanim faktorima među učesnicima istraživanja, na primjer u količini hrane koju su željeli da konzumiraju.

Oni su tokom dana, nakon obilnog doručka i količinski manje večere prijavili manji osjećaj gladi, što može biti korisno za sve one koji žele da smršaju, jer im može pomoći da djelotvornije kontrolišu glad i manje jedu.

Kao i kod svih istraživanja i ovo je imalo određeno ograničenje. Uticaj ritma prehrane proučavan je u periodu od samo četiri sedmice, a ranija istraživanja su pokazala najveće razlike u učinku ranog u odnosu na kasni unos energije upravo nakon četiri nedjelje.

Ipak, činjenica da u te četiri sedmice nije uočena promjena ni unesenih ni potrošenih kalorija ukazuje na to da se tjelesna težina pojedinca vjerojatno ne bi promijenila ni da je studija trajala duže.

Hrono ishrana je zanimljivo istraživačko područje i sve je više dokaza da raspored obroka može odigrati važnu ulogu u poboljšanju zdravlja mnogih ljudi.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Conversation, a radili su ga Jonathan Johnston, profesor hronobiologije i integrativne fiziologije sa Univerziteta Surrey u saradnji s Alexom Johnstoneom i Peterom Morganom, naučnicima sa Univerziteta u Aberdeenu, prenosi Jutarnji list.