Kako smanjiti rizik od moždanog udara?

Moždani udar je vodeći uzrok trajnog invaliditeta kod odraslih u razvijenim zemljama. To je takođe peti vodeći uzrok smrti. Međutim, postoje koraci koje možete preduzeti da smanjite rizik.

12730 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Na neke faktore rizika za razvoj moždanog udara se ne može uticati. Ipak, postoje neki na koje se može djelovati, te njihova redukcija smanjuje rizik za razvoj ovog ozbiljnog neurološkog oboljenja.

Vrste moždanog udara

Ishemijski

Nastaje kada se zapuši krvni sud koji ishranjuje pojedini dio mozga dovodeći do propadanja moždanog tkiva

Hemoragijski

Nastaje kada krvni sud u mogu rupturira, izazivajući izliv krvi u moždano tkivo.

Može li se smanjiti rizik?

Faktori rizika za moždani udar spadaju u dve kategorije: one na koje se ne može djelovati, i druga, veća grupa, a to su faktori rizika koji se mogu modifikovati.

Na šta ne možemo uticati?

genetski faktori

pol (moždani udar je češći kod muškaraca)

godine (što ste stariji, veći je rizik)

Na šta možemo uticati?

1. Kontrolišite krvni pritisak

Visok krvni pritisak ili hipertenzija je glavni faktor rizika za moždani udar. U stvari, 90% svih moždanih udara povezano je sa visokim krvnim pritiskom kao značajnim faktorom koji doprinosi nastanku moždanog udara. Što je krvni pritisak veći, to je veći rizik od moždanog udara.

Dobra kontrola krvnog pritiska podrazumijeva gubitak tjelesne mase, redovnu fizičku aktivnost i konzumiranje manje soli. Naravno, ukoliko vam ljekar propiše ljekove za smanjenje krvnog pritiska, obavezno ih konzmirajte na način kako vam je propisano. Procjenjuje se da dobra kontrola krvnog pritiska može spriječiti oko 40% svih moždanih udara.

2. Vodite računa o šećeru u krvi

Dijabetes je značajan faktor rizika za razvoj moždanog udara. Dijabetes je takođe usko povezan sa drugim stanjima koja povećavaju rizik od moždanog udara, uključujući visok krvni pritisak, gojaznost i visok holesterol u krvi.

Promjene načina života, kao što su fizičke aktivnost i ishrana sa niskim sadržajem šećera, može pomoći u smanjenju rizika od razvoja moždanog udara. Nekim pacijentima će možda trebati i ljekovi koji će im pomoći u održavanju adekvatne glikoregulacije.

3. Kontrolišite nivo holesterola

Održavanje adekvatne koncentracije holesterole u krvi ne podrazumijeva samo smanjenje koncentracije lošeg holesterola (LDL). Podjednako je važno povećati i nivo dobrog holesterola (HDL). Pacijenti sa visokom koncentracijom LDL holesterola imaju veći rizik od razvoja ishemijskog moždanog udara, ali pacijenti sa niskom koncentracijom HDL holesterola imaju veći rizik od razvoja hemoragijskog moždanog udara.

Zdrava ishrana i unos dobrih masti i proteina, poput maslinovog ulja, avokada, ribe i orašastih plodova, može pomoći u balansiranju koncentracije ove dvije frakcije holesterola. Kod nekih pacijenata statini mogu biti neophodni za smanjenje holesterola i smanjenje rizika od nakupljanja plaka u arterijama.

4. Prestanak pušenja

Osobe koje konzumiraju duvanske proizvode imaju 2 do 4 puta veći rizik od nastanka ishemijskog moždanog udara. Dobra vijest je da kada prestanete da pušite, u roku od 2 do 4 godine od prestanka pušenja, rizik od moždanog udara u vezi sa pušenjem biće skoro u cjelosti poništen.

5. Smanjite unos alkohola

Istina je da alkohol može imati neke povoljne efekte na srce i kardiovaskularni sistem. Lagana do umjerena konzumacija nekih vrsta alkohola može zapravo povećati koncentraciju dobrog holesterola (HDL), što može smanjiti rizik od razvoja moždanog udara. Ali teška upotreba ili zloupotreba alkohola može značajno povećati rizik od razvoja moždanog udara.

6. Vodite računa o tjelesnoj masi

Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost su vodeći faktori rizika za razvoj moždanog udara. Oni su takođe usko povezani sa drugim stanjima ili bolestima koje povećavaju rizik od moždanog udara, uključujući visok krvni pritisak i dijabetes. Rizik od moždanog udara kod nekoga ko ima prekomjernu tjelesnu masu je 22 odsto veći od osobe sa normalnom tjelesnom masom. Kod pacijenata sa gojaznošću, rizik je 64 odsto veći.

Redovna fizička aktivnost i manji unos kalorija mogu biti od pomoći u regulisanju tjelesne mase.

7. Redovno vježbajte

Kao što je već pomenuto, vežbanje može imati pozitivan uticaj na neke od vodećih faktora rizika za razvoj moždanog udara. Fizička aktivnost pomaže u snižavanju krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi.

8. Adekvatan san je veoma važan

Istraživanja sve više dolaze do zaključaka da je loš kvalitet sna povezan sa povećanim rizikom od razvoja moždanog udara. Poznato je da loš san uzrokuje probleme poput umora, lošeg pamćenja, pa čak i anksioznosti i depresije. Ali, nedostatak sna takođe može povećati rizik od razvoja moždanog udara.

Problemi sa spavanjem povezani sa moždanim udarom uključuju nesanicu, prekomjernu pospanost tokom dana, apneju u snu i brojne druge. Imajte na umu da neka istraživanja kažu i da spavanje više od 9 sati noću može biti faktor rizika za razvoj moždanog udara.

9. Liječite atrijalnu fibrilaciju

Atrijalna fibrilacija (AF) je vrsta srčane aritmije ili nepravilnog otkucaja srca. Ako imate AF, imate veći rizik od moždanog udara i formiranja krvnih ugrušaka. Smatra se da je AF povezan sa 1,9% moždanih udara godišnje. Ovaj poremećaj ritma mora biti pravilno dijagnostikovan i liječen od strane ljekara. Liječenje podrazumijeva primjenu ljekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi.

10. Fokusirajte se na ishranu

Zdrava ishrana ne samo da vam pomaže u gubitku tjelesne mase, već može i pozitivno uticati na druge faktore koji mogu doprinijeti riziku od nastanka moždanog udara. Usredsredite se na ishranu koja sadrži zdrave namirnice, poput svježeg voća, povrća, mahunarki, cijelih žitarica, ribe i živine.

Simptomi moždanog udara

otežan govor

asimetrija lica

slabost/paraliza na jednoj strani tijela

otežan hod

poremećaji vida

konfuznost

jaka glavobolja

Kako bi trebalo da izgleda ishrana?

Smanjenje unosa natrijuma može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.

Konzumiranje više zdravih masti, poput ribe i ulja zdravih za srce, može poboljšati nivo holesterola u krvi.

Ograničavanje unosa šećera može pomoći u kontroli glikemije (koncentracije šećera u krvi).

Savjeti, preporuke, teme o zdravlju, čekaju vas u četvrtak, 1. decembra, u novom broju dodatka Zdravlje, koji dobijate besplatno uz štampano izdanje Vijesti.