Glaukom je bolest vidnog živca, čija je uloga prenošenje vizuelnih signala iz oka do mozga. Glavni faktor rizika predstavlja povišeni intraokularni pritisak, koji oštećuje vidni živac. Ako se ne liječi, u većini slučajeva glaukom napreduje bez upozorenja ili očitih simptoma, te dolazi do postupnog oštećenja vida, što na kraju može dovesti do sljepoće.
Oštećenje vida zbog glaukoma dolazi postepeno i nepovratno je, Iz tog razloga se bolest takođe naziva “tihi kradljivac vida”.
Činjenice i brojke
Glaukom je drugi najčešći uzrok sljepoće u svijetu, te treći najčešći uzrok u Evropi.
Procjenjuje se da 78 miliona ljudi ima glaukom (podaci za 2020. godinu).
Broj oboljelih će se vjerojatno povećati na 111,8 milijuna do 2040. godine.
Barem polovina oboljelih od glaukoma nije svjesno da je bolesno.
U nekim zemljama u razvoju čak 90% slučajeva nije otkriveno.
U mnogim slučajevima, glaukom se može pojaviti bez simptoma.
90% slučajeva sljepoće dogodiće u zemljama u razvoju, a 75% se moglo spriječiti s odgovarajućom zdravstvenom njegom.
U većini slučajeva sljepoća se može spriječiti redovnim kontrolama i liječenjem.
Članovi porodice oboljelih od glaukoma imaju deset puta veći rizik da i sami dobiju glaukom.
Slabo opšte znanje i zablude povezane s glaukom izazov su za zdravstvene radnike.
Kako nastaje oštećenje od glaukoma?
Oko sadrži očnu vodicu (aqueous humour) koja ispunjava prostor između rožnjače i očnog sočiva. Očna vodica se kontinuirano stvara i ističe iz oka putem trabekularne mreže i Schlemmovog kanala.
Kada drenažni sistem oka ne funkcioniše pravilno, dolazi do usporenog odljeva očne vodice, a očni pritisak se povećava. Taj povišeni očni pritisak vrši pritisak na unutrašnje strukture oka i može oštetiti glavu vidnog živca, koja je smještena u zadnjem dijelu oka. Oštećenje može narušiti prenos informacija između oka i dijela mozga koji je odgovoran za vid.
U drugim slučajevima, intraokularni pritisak može biti u relativno normalnim granicama, ali svejedno dolazi do oštećenja vidnog živca. Uzrok ovakvog stanja nije potpuno jasan, ali jedan od glavnih faktora rizika je slaba snabdjevenost krvlju živčanih vlakana.
Ko je pod većim rizikom od razvoja glaukoma?
Starost - nakon 40. godine života veća je vjerojatnost za razvoj glaukoma.
Porodična istorija bolesti - glaukom je izrazito nasljedna bolest.
Očni pritisak - već kod graničnih vrijednosti očnog pritisak veća je vjerovatnoća oštećenja živca.
Kratkovidost - visoka kratkovidnost povećava rizik od oboljenja.
Povreda oka - određene povrede oka mogu uzrokovati rast očnog pritiska.
Ljekovi - dugoročno korištenje steroidnih lijekova može povisiti rizik za razvoj glaukoma.
Razna zdravstvena stanja - dijabetes, visoki ili niski krvni pritsak, loša cirkulacija ili drugi zdravstveni problemi povećavaju rizik za razvoj glaukoma.
Koje vrste glaukoma postoje?
Prema starosti pacijenta:
- Kongenitalni (prisutan od rođenja)
- Juvenilni (najčešće nastaje od 3. do 6. godine života)
- Odrasli (najčešće nastaje nakon 35. godine života)
Prema uzroku:
- Primarni: uzrok je uglavnom nepoznat
- Sekundarni: nastaje kao posljedica traume, lijekova, drugih bolesti oka, intraokularne operacije itd.
- Prema mjestu opstrukcije drenažnog sistema oka:
- Primarni glaukom otvorenog ugla
- Primarni glaukom zatvorenog ugla
Očni pritisak i glaukom
Povišeni intraokularni pritisak najvažniji je faktor rizika za glaukom. Normalni očni pritisak varira od 10 mmHG do 21 mmHg u evropskoj populaciji. Međutim, kritični nivo očnog pritiska u kojem dolazi do oštećenja, razlikuje se od pojedinca do pojedinca. To zavisi od mnogih anatomskih/fizioloških činjenicama, koje će odrediti podložnost svakog individualnog pacijenta na bolest.
Na primjer, oštećenje optičkog živca može se pojaviti u normalnom rasponu očnog pritiska, a radi se o stanju koje se naziva normotenzijski glaukom. U većini slučajeva, pacijentove individualne karakteristike, tj. struktura glave optičkog živca, određuju povećanu vjerojatnost za glaukomsko oštećenje, koje se može pojaviti u normalnim vrijednostima očnog pritiska, koji ne bi nanio štetu većini pojedinaca. Cilj liječenja u ovakvim slučajevima je postizanje očnog pritiska kod kojeg ne dolazi do daljeg propadanja očnog živca.
S druge strane, mogu se pojaviti i slučajevi s povišenim očnom pritiskom (većim od 21 ili 22 mmHg), bez vidljivih oštećenja živca, ovo stanje se naziva okularna hipertenzija. U tim slučajevima, individualne karakteristike određuju smanjenu osjetljivost na bolest.
Simptomi glaukoma
Iako glaukom u početnom stadiju nema nikakvih simptoma, s napredovanjem bolesti nastaju određeni znakovi bolesti. Simptomi glaukoma razlikuju se ovisno o vrsti i stadiju bolesti.
Na primjer:
- Glaukom otvorenog kuta
- Pjegave slijepe tačke u perifernom ili centralnom vidu, često na oba oka.
- Tunelski vid u naprednim fazama bolesti.
- Akutni glaukom zatvorenog ugla
- Jaka glavobolja
- Bol u očima
- Mučnina i povraćanje
- Zamagljen vid
- Halo efekti oko izvora svjetla
- Crvenilo očiju
Dijagnoza
Očni pregled za glaukom je bezbolan i ne traje predugo. Najbolji način za rano otkrivanje glaukoma je redovno obavljanje rutinskih kontrola kod oftalmologa.
Pregled uključuje:
- Test vidne oštrine.
- Širenje zjenica s kapima, zb og boljeg pregleda očne pozadine.
- Mjerenje očnog pritiska tonometrom (kontaktnom ili bez-kontaktnom metodom).
- Pregled vidnog živca, kako bi se detektovale bilo kakve promjene koje uzrokuje glaukom.
- U slučaju sumnje na prisutnost glaukoma, ljekar će preporučiti pretragu vidnog polja.
Liječenje
Iako je oštećenje vida od glaukoma nepovratno, i nije uvijek moguće zaustaviti napredovanje bolesti, gotovo uvijek se bolest može staviti pod kontrolu i usporiti pravilnim liječenjem. Liječenje zavisi od konkretnog slučaja i vrste glaukoma, a može uključivati:
- svakodnevno korištenje lijekova u obliku kapi za oči
- laserski tretman
- hirurški zahvat
Kapi za snižavanje očnog pritiska su gotovo uvijek prvi izbor liječenja. Laserski tretman i hirurški zahvat opcije su kada nije moguće držati očni pritisak u normalnim granicama samo s ljekovima.
Prevencija
Kako bismo spriječili najcrniji scenario, moramo biti svjesni sljedećih činjenica:
- Glaukom obično nema simptoma, sve dok ne dođe do naprednog stadijuma.
- Oštećenje vida koje uzrokuje je kontinuirano i progresivno.
- Oštećenje vida koje nastaje je nepovratno.
Kod većine ljudi s glaukomom, liječenje može spriječiti daljnje oštećenje vida. To znači da je rana dijagnoza ključna za zadržavanje postojećeg vida. Redovne kontrole su ključne u sprječavanju posljedica bolesti, jer omogućuju rano otkrivanje.Iako ne možete spriječiti nastanak glaukoma, možete preduzeti preventivne korake kako biste smanjili rizik od glaukoma, uključujući:
Rutinske oftalmološke kontrole
- Vodite računa o zdravoj i zaokruženoj ishrani
- Redovno vježbajte
- Ako pušite, prestanite.
- Regulišite unos kofeina
- Zaštite oči od povreda, trauma i sunca.
Više o ovim i brojnim drugim temama važnim za zdravlje cijele porodice čitajte u novom broju dodatka Zdravlje koji vam besplatno poklanjamo u četvrtak 23. marta, uz novinu Vijesti.
Bonus video:
