Zabava je uopšteno definisana kao emocija sreće izazvana humorom, pomaže nam da se družimo (povezujemo se zajedničkim smijanjem), učimo (pobuđuje interes, posebno kod djece koja uče kroz igru) i umirujemo se, piše N1 Zagreb.
Zabava ima i svoj vlastiti izraz lica – glava zabačena unazad, razdvojena usta koja oblikuju osmijeh. Takođe ima svoj vlastiti fiziološki profil: blagi porast krvnog pritiska– odražava napetost u srcu humora i igre – i smanjenje broja otkucaja srca, vjerovatno zato što pokreće sistem za smirenje.
Zanimljivo je da smijeh nije samo humor. Istraživanja pokazuju da se smijemo 30 puta češće s drugima nego kad smo sami, i to ne samo zato što razmjenjujemo šale. Naučnici teoretišu da je smijeh signal koji izražava slaganje, pripadnost i naklonost, a sve kako bi se ojačala društvena povezanost, prenosi National Geographic.
Smijemo se kao odgovor na nesmiješne izjave naših sugovornika i kao odgovor na smijeh drugih ljudi, nešto što se zove antifonalni smijeh. A poriv za smijanjem s drugima može uključivati neurone (ovo se događa jednako često za smijeh kao i za zijevanje). Smijemo se i dok razgovaramo. Čak je vjerovatnije da će se ljudi smijati dok govore nego dok slušaju.
Sposobnost stvaranja zabave kao i osjećaja zabavljanja može nam pomoći u suzbijanju negativnih emocija, što je vrsta emocionalne regulacije. Ako se usredsredimo na ono što bi moglo biti smiješno u vezi s teškom situacijom, možemo promijeniti svoju perspektivu i osloboditi se stresa. Smijeh je zaista dobar lijek: povezan je s poboljšanim zdravljem kardiovaskularnog sistema, ublažavanjem boli i poboljšanim radom imunološkog sistema
Bonus video:
