Nije svejedno koju hranu i piće uzimate u vrijeme kada su vam neophodni antibiotici.
"Poznato je da kalcijum iz mlijeka, mlječnih proizvoda i hrane koja sadrži kalcijum, ali i ljekova koje koristimo u liječenju osteoporoze, smanjuje resorpciju antibiotika u crijevima. To posebno važi za kinolonsku i tetraciklinsku grupu antibiotika. U tom slučaju se ne postiže terapijska doza lijeka u organizmu dovoljna za borbu protiv bakterijskih izazivača bolesti. To se može izbjeći uzimanjem lijeka dva sata nakon konzumacije hrane bogate kalcijumom. Sličan učinak ima i hrana kisjelog ukusa, ali i hrana bogata vlaknima", objasnila je za 24sata dr med. Branislava Čilić, specijalista porodične medicine iz Zagreba.
Kaže da uzimanje magnezijuma u kombinaciji s antibiotikom može da smanji apsorpciju lijeka i tako ga učini manje djelotvornim u borbi s bolešću. Dobro ga je uzeti dva sata prije ili nakon antibiotika, nikako ne u isto vrijeme.
Neki sastojci grejpfruta se razgrađuju u jetrenim enzimima kao i antibiotici, zato konkurišu istim enzimima u razgradnji kao i antibiotik. U tom slučaju se antibiotik ne može razgraditi i izlučiti na vrijeme čime se (preporučenim redovitim uzimanjem, a smanjenim razlaganjem) nakuplja količina lijeka u organizmu i do toksičnog nivoa, a to može imati štetne posljedice, objasnila je ljekarka.
Dodala je kako nije mudro uzimati ni kalcijum i magnezijum.
Treba izbjegavati i alkohol.
"On ne utiče negativno na sve antibiotike, ali se ne preporučuje u kombinaciji ni sa jednom grupom lijekova pa tako ni s antibioticima. Posebno ne s antibiotikom metronidazolom kada može izazvati hipoglikemiju, mučninu, povraćanje, smetnje u disanju, ali i druge psihičke smetnje, zbunjenost, konfuziju", upozorava dr Čilić.
Preporuka šta uzimati uz antibiotike
"Treba uzimati hranu bogatu vitaminom K (kupus, karfiol, spanać, zelena salata, blitva) kod pacijenata na terapiji martefarinom jer antibiotik u crijevima uništava bakterije koje proizvode vitamin K. On je važan u antikoagulantnom liječenju kako se ne bi pojačavao učinak martefarina, a posljedica bila neželjeno krvarenje", kaže dr Čilić.
Uz antibiotike bi trebalo uzimati i probiotike kako bi se obnovila crijevna flora na koju antibiotici negativno djeluju jer uz loše bakterije uništavaju i one dobre.
"Antibiotici zaustavljaju razmnožavanje ili uništavaju bakterije, ali kako one loše koje uzrokuju bolest, tako i dobre koje se nalaze u crijevima i koje čine mikrobiotu našeg tijela. Njihovo smanjenje može da dovede do narušavanja ravnoteže crijevne flore i dovede do proliva i rasta drugih štetnih organizama kao što su virusi i gljivice. Tu pomažu probiotici koji vraćaju ravnotežu crijevne flore", savjetuje doktorka.
Takođe, antibiotike treba uzimati s dovoljno tečnosti (oko 2 dcl), a voda je najbolji izbor.
"Antibiotike trebe popiti u tačno određeno vrijeme jer je djelovanje jedne doze vremenski ograničeno i mora postojati kontinuitet koncentracije lijeka u tijelu kako bi on bio djelotvoran. Farmakoindustrija u posljednje vrijeme pokušava da smanji broj termina za uzimanje lijeka u toku dana kako bi se saradnja sa pacijentima održala kao i uspješnost liječenja", kazala je dr Branislava Čilić.
Bonus video:
