Odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svakog dana je važnije od toga koliko dugo spavate, pokazala je nedavno objavljena studija australijskih, američkih i britanskih istraživača objavljena u časopisu Sleep. Drugim riječima, ako spavate šest sati svake noći, ali u redovnom ritmu, izloženi ste manjem riziku od rane smrti nego ako spavate osam sati, a pritom idete na počinak svake večeri u različito doba, piše Jutarnji list.
Studija je obuhvatila 60 977 ispitanika iz britanskog Biobanka, velike biomedicinske baze podataka koja sadrži detaljne genetske i zdravstvene informacije više od pola miliona ljudi. Ispitanici su bili prosječne starosti nešto manje od 63 godine, a unutar osam godina umrlo ih je 1859. Istraživači su otkrili da je veća redovnost kada je u pitanju spavanje povezana sa 20 do 48 posto manjim rizikom od smrtnosti bez obzira na uzrok. Takođe, redovnost spavanja bila je povezana sa 16 do 39 posto manjim rizikom smrti od raka, kao i 22 do 57 posto manjim rizikom od kardiometaboličke smrti, što uključuje kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i komplikacije povezane sa gojaznošću.
"Trajanje sna i dalje je bilo važno: ljudi koji su dugo i redovno spavali imali su najmanji rizik od rane smrti. Ali kraći, redovniji san je u većini slučajeva bio povezan sa nižom smrtnošću nego duži, nedosljedni san. To je dobrodošla vijest za ljude čiji radni i porodični zahtjevi otežavaju postizanje preporučenih sedam do devet sati noću", rekao je za Wall Street Journal koautor studije dr. Angus Burns sa Harvarda.
"Mnogi se ljudi osjećaju sputanim zbog društvenih ili radnih zahtjeva. Ako barem budete spavali u redovnom ritmu, učinićete nešto za svoje zdravlje. Ipak, čak su i najzdraviji spavači imali neke varijabilnosti oko odlaska na spavanje i vremena buđenja. Pokušajte da tu varijabilnost u vremenu spavanja i buđenja zadržite unutar jednog do dva sata", dodao je Burns.
Neosporno je da ljudi na Zapadu danas u prosjeku spavaju sat do dva kraće nego prije nekoliko decenija i mnogi su hronično neispavani. Jedno istraživanje je pokazalo da se oko 20 posto ljudi rijetko ili gotovo nikada ne budi odmorno. Ali nedostatak sna je veoma opasan: petina saobraćajnih nesreća povezana je sa umorom. Neispavanost direktno utiče na zdravlje, o čemu govori nekoliko epidemioloških studija objavljenih u posljednjih deset godina. Na primjer, u časopisu Science objavljeno je istraživanje koje ukazuje na povezanost između smanjenog broja sati sna kod ljudi i porasta gojaznosti i dijabetesa. To se objašnjava time da nedostatak sna remeti mehanizam koji utiče na naš apetit i stimuliše glad.
Studija koja je obuhvatila 10 000 britanskih državnih službenika u toku 17 godina pokazala je da su oni koji spavaju pet i manje sati izloženi gotovo dvostruko višem riziku od prerane smrti od raznih uzroka, naročito od kardiovaskularnih bolesti, nego oni koji spavaju osam sati. Jedno istraživanje sugeriše da manjak sna pojačava aktivnost amigdale, bademaste strukture u mozgu koja reguliše raspoloženja i anksioznosti.
Najbolje vrijeme za spavanje je noć. Noćni san uzrokuje nižu tjelesnu temperaturu i višu koncentraciju "hormona sna", melatonina. Naučnici već nekoliko godina upozoravaju da mobilni telefoni i elektronski uređaji u spavaćoj sobi remete san. Jedan od problema jeste to što LED ekrani emitiuju plavo svijetlo koje u mozgu ometa stvaranje melatonina. Stoga znanstvenici savjetuju da izbjegavamo elektronske uređaje sat vremena prije spavanja. Takođe, spavaća soba treba da bude hladna i tamna. Meditacija prije spavanja takođe može pomoći ljudima koji teško zaspu. Ako uprkos svemu tome ne možete da zaspite, ustanite i radite nešto opuštajuće umjesto da pokušavate spavati na silu, savjetuju naučnici.
Bonus video:
