Uvijek je ključno znati da ste u pravim rukama kada je u pitanju vaše zdravlje.
-Šta vidite kao najveći izazov u liječenju danas?
Prvenstveno je potrebno povećati svijest o pravilnom liječenju i naglasiti negativnu konotaciju samoliječenja. Najčešće se pacijenti kasno odlučuju da posjete dermatologa, jer je koža sama po sebi trpeljiva i često simptomi nisu vidljivi odmah. Zato ukoliko se neka promjena primijeti, potrebno je obratiti se dermatologu, kako bi se dobila pravovremena terapija i njega. Pacijent ne smije da izađe sa pregleda sa nejasnoćama i dilemama.
-Učestvovali ste u akcijama prevencije melanoma (tumor kože) u okviru kampanje Euromelanoma. Smatrate li da se dovoljno pažnje posvetilo ovoj temi?
Koža pamti. Većina ljudi u prosjeku ima od 10 i više mladeža po tijelu i licu, od kojih su neki sa kojima se rađamo, dok je većina nastala usled izlaganja UV zracima tokom života. Prije odluke o hiruškom uklanjanju mladeža, potrebno je obratiti se dermatologu i odraditi dermoskopski pregled. Ovo je veoma bitno, jer se dermoskopom najpouzdanije razlikuju melanocitne promjene od nemelanocitnih. Preporučuje se da se pregled mladeža radi jednom godišnje, a kod osoba sa povećanim rizikom i češće. Zato mislim da ovoj akciji koja se održava jednom godišnje u okviru Evropske asocijacije za melanom, koja je i inicijator, mora pristupiti sa mnogo više pažnje, kako bi nosioci mladeža češće samopregledali svoju kožu.
-Šta je po vama najbitniji savjet pacijentima sa mladežima?
Pacijenti stalno trebaju da pregledaju cijelo svoje tijelo, a to podrazumijeva i pregled tjemena glave, vrhove ušnih školjki, nokatne ploče, šake i stopala, pregled dlanova i tabana (česta mjesta za pojavu mladeža). Nakon toga potreban je pregled dermatologa, koji će dermoskopom utvrditi stanje mladeža na koži.
Ono na šta treba da budu upozoreni i roditelji sa malom djecom i odrasli da apsolutna zaštita od sunca ne postoji, tako da je neophodno kožu zaštiti tokom cijele godine, pa i u vrijeme zimskog doba.
-Da pređemo na pitanja o aktuelnim dermatološkim stanjima, jer nam je stiglo puno upita. Recite nam šta se dešava sa našom kožom, sada u zimskom periodu?
Koža kao največi organ na našem tijelu, tokom godine pretpri određene promjene koje su vidljive golim okom. U zimskom periodu, s obzirom da nosimo garderobu (sačinjenu od različitih materijala-vuna, sintetika, polusintetski materijali, rijetko pamuk) koja stvara elektricitet, a koji često osjetimo kao pucketanje prilikom skidanja garderobe, dodatno isušuje već suvu, osjetljivu kožu, stvara se osjećaj peckanja, češkanja, perutanja i svrab, zbog kojih se pacijenti najčešće javljaju misleći da imaju kožnu bolest.
Međutim, suva koža sama po sebi nije bolesna koža, ali može da bude uvod u iritantne, alergijske dermatitise, a kod djece uvod u ekcem.
-Na koji način možemo spriječiti dodatno isušivanje kože? Da li je isto i za djecu?
Suva koža nije karakteristika za sve tipove koža. Najčešća je kod osjetljivih, iritantnih koža, za koje pacijenti već znaju da je imaju. Da bi se spriječilo dodatno isušivanje kože, treba nositi garderobu od pamuka ili prirodnih vlakana, kao i da se oblačimo slojevito. Kada je u pitanju njega, za kupanje i tuširanje koristiti uljane kupke, jer je u svakoj uljanoj kupki stabilizator ulje, a ne hemijske supstance. A nakon toga u nekoliko slojeva nanositi hidratantno sredstvo kao što je mlijeko za tijelo.
U zimskom periodu djeca prije nego što izađu iz zatvorenog prostora moraju biti dodatno namazana u regijama koje su otvorene (ruke i lice), jer u tom slučaju hladan vazduh neće dodatno isušivati kožu.
-Da li suva koža znači ekcem?
Suva koža može da bude uvod u ekcem (kožna bolest), ali ukoliko se pravilno njeguje onda je mogućnost da se razvije ekcem vrlo mala.
Važno ko vas liječi i gdje se liječite. Budite na pravom mjestu. Bolnica Medtim
Nazovite nas na 069/130-130 i zakažite svoj pregled već danas. Vaše zdravlje je naš prioritet.
