Bebe rođene tokom pandemije: Uočene dvije bitne promjene

Utvrđeno je da takozvane 'kovid bebe' imaju više korisnih mikroba dobijenih od majke nakon rođenja

14428 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Pixabay
Ilustracija, Foto: Pixabay

Zatvaranje tokom pandemije kovida dovelo je do dvije fascinantne promjene u tijelima beba koje su ih možda zaštitile od bolesti i alergija, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Allergy.

Istraživači sa Univerziiteta Cork u Irskoj otkrili su da su djeca rođena dok je svijet bio zatvoren zbog kovida imala izmijenjen crijevni mikrobiom - ekosistem ‘dobrih‘ i ‘loših‘ bakterija u crijevima koje pomažu u varenju, uništavaju štetne bakterije i pomažu u kontroli imunološkog sistema.

Utvrđeno je da je mikrobiom bolji kod odojčadi, prenosi Daily mail.

Istraživači vjeruju da takozvane ‘Covid bebe‘ imaju manje od očekivanih alergijskih stanja poput alergija na hranu, u poređenju s bebama rođenim prije pandemije. Takođe im je za liječenje bolesti bilo potrebno manje antibiotika.

Analiziran je 351 uzorak stolice beba rođenih u Irskoj u prva tri mjeseca pandemije, između marta i maja 2020. Ti uzorci su upoređeni s onima beba rođenih prije pandemije.

U istraživanju su korišteni online upitnici kako bi se prikupile informacije o ishrani, kućnom okruženju i zdravlju. Uzorci stolice prikupljeni su od djece stare šest, 12 i 24 mjeseca, a testiranje na alergije je urađeno kod djece stare 12 i 24 mjeseci.

Utvrđeno je da 'kovid bebe' imaju više korisnih mikroba dobijenih od majke nakon rođenja, a takvi mikrobi bi mogli da djeluju kao odbrana od alergija.

Ako pojedinci imaju poremećen crijevni mikrobiom, to može dovesti do razvoja alergija na hranu.

Bebe rođene tokom pandemije imale su niže stope alergija: oko pet posto 'kovid beba' razvilo je neku vrstu alergije na hranu u uzrastu od godinu dana, dok je 22,8 posto beba rođenih prije pandemije imalo alergiju na hranu.

Istraživači smatraju da su majke prenijele korisne mikrobe svojim bebama tokom trudnoće, a one su dobile još dodatne mikrobe nakon rođenja. Studija je otkrila da su bebe rođene za vrijeme karantina imale manje infekcija jer nisu bile izložene bakterijama i klicama. To je značilo da im treba i manje antibiotika, koji ubijaju dobre bakterije, a to automatski dovodi i do boljeg crijevnog mikrobioma.

Takođe, 'kovid bebe' su i duže dojene, što im je pružilo dodatne prednosti.

Od kovid beba, samo njih 17 odsto je imalo potrebu za antibioticima do prve godine života, dok je čak 80 posto beba rođenih prije pandemije uzimalo antibiotike do prve godine života.

Pedijatar, profesor Jonathan Hourihane kaže da ova studija nudi novu perspektivu o uticaju društvene izolacije u ranom životu na crijevni mikrobiom.

Istraživači planiraju ponovno da testiraju djecu kada navrše pet godina kako bi vidjeli postoje li dugoročni učinci ranih promjena u crijevnom mikrobiomu, piše Daily mail, prenosi Jutarnji list.

Bonus video: