Studija: Ljudi koji jedu mnogo ultra-prerađene hrane mogu biti izloženi većem riziku od rane smrti

Ultra-prerađena hrana obično sadrži više od pet sastojaka, koji se obično ne nalaze u kućnoj kuhinji, kao što su aditivi, zaslađivači i hemikalije za poboljšanje teksture ili izgleda hrane

10813 pregleda 0 komentar(a)
Ultra-prerađena hrana Ilustracija), Foto: Shutterstock
Ultra-prerađena hrana Ilustracija), Foto: Shutterstock

Ljudi koji jedu mnogo ultra-prerađene hrane mogu biti izloženi većem riziku od rane smrti, sugeriše studija koja se odnosi na osam država, uključujući Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države (SAD), piše danas BBC.

Prerađeno meso, keksi, gazirana pića, sladoled i neke žitarice za doručak su primjeri ultra-prerađene hrane, koji postaju sve češći u ishrani širom svijeta.

Ultra-prerađena hrana obično sadrži više od pet sastojaka, koji se obično ne nalaze u kućnoj kuhinji, kao što su aditivi, zaslađivači i hemikalije za poboljšanje teksture ili izgleda hrane.

Neki stručnjaci kažu da nije poznato zašto je ultra-prerađena hrana povezana sa lošim zdravljem - malo je dokaza da je to zbog same obrade i da bi to moglo biti zato što ova hrana sadrži visok nivo masti, soli i šećera.

"Vještački sastojci"

Istraživači koji stoje iza studije, objavljene u "American Journal of Preventive Medicine", pogledali su prethodna istraživanja kako bi procijenili uticaj ultra-prerađene hrane na smrtnost.

Studija ne može definitivno dokazati da je ultra-prerađena hrana izazvala bilo kakvu preranu smrt.

To je zato što je količina ultra-prerađene hrane u nečijoj ishrani takođe povezana sa ukupnom ishranom te osobe, nivoom vježbanja, načinom života i bogatstvom, što sve takođe može uticati na zdravlje.

Studije su se bavile anketama o ishrani ljudi i podacima o smrti u osam država - Australiji, Brazilu, Kanadi, Čileu, Kolumbiji, Meksiku, Velikoj Britaniji i SAD.

Izvještaj procjenjuje da u Velikoj Britaniji i SAD, gdje ultra-prerađena hrana čini više od polovine unosa kalorija, 14 posto ranih smrti može biti povezano sa štetom koju izazivaju.

U zemljama kao što su Kolumbija i Brazil, gdje je unos ultra-prerađene hrane mnogo manji (manje od 20 posto unosa kalorija), studija je procijenila da je ova hrana povezana sa oko četiri posto prijevremenih smrti.

Vodeći autor studije dr Eduardo Nilson iz Brazila rekao je da ultra-prerađena hrana utiče na zdravlje "zbog promjena u hrani tokom industrijske obrade i upotrebe vještačkih sastojaka, uključujući boje, vještačke arome i zaslađivače, emulgatore i mnoge druge aditive i pomoćna sredstva za obradu".

Prema njihovim proračunima, u SAD je 2018. bilo 124.000 prijevremenih smrti zbog konzumiranja ultra-prerađene hrane. U Velikoj Britaniji, skoro 18.000.

Studija kaže da bi vlade trebalo da ažuriraju savjete o ishrani kako bi pozvale ljude da smanje unos ove hrane.

Međutim, stručni panel britanske vlade za ishranu nedavno je rekao da ne postoje čvrsti dokazi o vezi između načina na koji se hrana obrađuje i lošeg zdravlja.

Šta je ultra-prerađena hrana?

Ne postoji jedna definicija oko koje se svi slažu, ali se često koristi nova klasifikacija, navodi BBC.

Primjeri uključuju: torte, peciva i kekse, čips, hleb iz supermarketa, kobasice, pljeskavice, viršle, instant supe, rezance, deserte, pileće krokete, riblje štapiće, voćne jogurte i voćna pića, margarine i namaze, formule za bebe.

Bonus video: