r

“Soft life”: Zašto sve više ljudi bira laganiji životni stil

Oni koji praktikuju ovaj stil života biraju poslove koji im omogućavaju fleksibilnost, ulažu u mentalno zdravlje, više vremena provode s porodicom i prijateljima, i biraju iskustva umjesto statusnih simbola

9231 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

U vremenu kada se uspjeh mjeri pretrpanošću kalendara, iscrpljenošću i stalnom dostupnošću, sve više mladih ljudi — naročito žena — bira drugačiji put: tzv. soft life. Ovaj trend, koji je dobio zamah na društvenim mrežama, označava životni stil koji favorizuje emotivno blagostanje, ravnotežu i svjesno odbijanje kulture “grindanja”.

Šta je zapravo “soft life”?

Soft life se najčešće opisuje kao život bez nepotrebnog stresa i pritiska, usmjeren na lično zadovoljstvo, mir i jednostavnost. To ne znači lijenost ili izbjegavanje odgovornosti, već redefinisanje uspjeha — gdje “više” nije uvijek bolje.

Oni koji praktikuju ovaj stil života biraju poslove koji im omogućavaju fleksibilnost, ulažu u mentalno zdravlje, više vremena provode s porodicom i prijateljima, i biraju iskustva umjesto statusnih simbola.

Digitalni otpor kulturi izgaranja

Pojam je posebno popularizovan među generacijom Z i milenijalcima, koji na TikToku i Instagramu dijele kadrove iz svoje svakodnevice: rituali jutarnje kafe, šetnje prirodom, čitanje knjiga, rad iz udobnosti doma. Sve to uz poruku da nije nužno iscrpljivanje da bi se postigao osjećaj vrijednosti i uspjeha.

Da li je “soft life” privilegija?

Iako djeluje kao oslobađajuća filozofija, soft life ima i svoje kritičare, koji ga vide kao elitistički trend. Jer koliko ljudi u Crnoj Gori, ali i šire, zaista ima luksuz da odbije prekovremeni rad, da putuje kad poželi ili da bira isključivo emocionalno ispunjavajuće projekte?

S druge strane, pristalice ovog pristupa ističu da soft life nije nužno skup: ne radi se o luksuzu, već o svakodnevnim izborima i postavljanju granica prema svijetu koji nas stalno gura da ubrzamo.

Nova definicija ambicije

Za mnoge, soft life nije bijeg, već redefinisanje ambicije — gdje se uspjeh mjeri unutrašnjim mirom, a ne brojem mejlova u inboxu. U društvu u kojem su radna prava često klimava, a prosječna plata jedva pokriva osnovne troškove, soft life možda nije realnost za sve, ali može biti podsjetnik da vrijedimo i kad ne radimo “na maksimumu”.

Možda nam ne treba više snage da izdržimo, već više hrabrosti da usporimo.

Bonus video: