Osjećaj nedostatka vazduha nakon što ste se popeli jedan ili dva sprata stepenicama česta je pojava kod osoba različitog uzrasta i tjelesne forme.
Postavlja se pitanje da li je riječ o normalnoj reakciji organizma na napor ili o signalu koji zahtijeva medicinsku provjeru.
Stručnjaci ističu da, iako kratkotrajno otežano disanje pri naporu najčešće nije opasno, postoje situacije u kojima zahtijeva dodatnu pažnju, piše HuffPost.
Fiziološka reakcija na napor
Penjanje stepenicama predstavlja intenzivnu fizičku aktivnost koja za organizam znači znatno veći napor od hodanja po ravnoj površini, prenosi Net.hr.
Istraživanja pokazuju da ova aktivnost zahtijeva i do devet puta više energije nego sjedenje. Tokom fizičkog napora povećava se metabolička potreba za kiseonikom, što dovodi do pojačanog rada srca i pluća kako bi se obezbijedilo adekvatno snabdijevanje mišića kiseonikom.
"Osjećaj nedostatka vazduha nakon penjanja stepenicama predstavlja normalan fiziološki odgovor. Pred tijelo se postavljaju veći zahtjevi, rad je intenzivniji, a samim tim i potreba za kiseonikom“, objasnila je Ketrin Polgirs, doktor porodične i sportske medicine.
S tim se slaže i Karl Erikson, stručnjak za sportsku medicinu iz klinike Mejo, koji dodaje da je takva reakcija očekivana.
"U suštini, podižete sopstvenu tjelesnu masu protiv gravitacije. Svaki korak je biomehanički sličan čučnju ili iskoraku, što je znatno napornije od običnog hodanja“, dodaje on.
Intenzitet zadihanosti zavisi od niza faktora, od brzine penjanja do nošenja dodatnog tereta.
Kada je zadihanost razlog za zabrinutost?
Iako je zadihanost očekivana reakcija, ključno je prepoznati kada prelazi granice normalnog fiziološkog odgovora. Ako vam je potrebno do dva minuta da normalizujete disanje i nakon toga se osjećate dobro, vjerovatno nema razloga za brigu. Međutim, stručnjaci upozoravaju na nekoliko znakova koji zahtijevaju oprez.
Prvi znak za uzbunu jeste ako je zadihanost novonastala pojava ili ako se njen intenzitet vremenom pogoršava.
"Najvažnije je ne donositi preuranjene zaključke o teškoj bolesti, ali isto tako ne treba simptom jednostavno pripisati lošoj tjelesnoj kondiciji", ističe dr Polgirs.
Nagla promjena u sposobnosti podnošenja napora nešto je što ljekari shvataju ozbiljno.
Drugi važan pokazatelj je vrijeme potrebno za oporavak.
"Vrijeme oporavka je pouzdan indikator. Normalno je da disanje bude ubrzano minut do dva, ali ako povišen ritam disanja traje duže od tri minuta, to može biti zabrinjavajuće“, kaže Erikson.
Takođe, zadihanost se nikada ne smije ignorisati ako je praćena drugim simptomima poput bola u grudima, glavobolje, promjena vida, vrtoglavice, osjećaja lupanja srca, mučnine ili oticanja nogu i članaka. Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme, uključujući srčana i plućna oboljenja (poput astme, KOPB-a ili srčane insuficijencije), anemiju ili oboljenja štitaste žlijezde.
Načini poboljšanja tjelesne izdržljivosti
Ako želite da vam penjanje stepenicama postane manje naporno, rješenje je, pod uslovom da ne postoje medicinske prepreke, u redovnoj fizičkoj aktivnosti.
"Tijelo se prilagođava zahtjevima koje mu postavljate. Dakle, ako redovno praktikujete penjanje stepenicama, postaće vam lakše“, objašnjava Erikson.
Jačanje mišića donjeg dijela tijela ključno je za lakše savladavanje stepenica. Vježbe poput čučnjeva i iskoraka povećaće snagu i izdržljivost.
Uz to, poboljšanje opšte kardiovaskularne kondicije kroz aktivnosti poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja takođe će doprinijeti smanjenju umora. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti nedjeljno.
Dr Polgirs savjetuje postepen pristup. Nije potrebno odmah se izlagati velikim naporima poput penjanja na peti sprat. Umjesto toga, kondiciju treba graditi postepeno i na održiv način, bilo kroz češće šetnje, rad u bašti ili svjesnim izborom stepenica umjesto lifta.
Ako primijetite da se zadihanost pogoršava, traje neuobičajeno dugo ili je praćena drugim zabrinjavajućim simptomima, preporučuje se da potražite savjet lekara.
Bonus video:
