Izuzetno bolna tropska bolest koja se zove čikungunja sada može da se prenosi putem komaraca širom većeg dijela Evrope, pokazala je studija, piše danas britanski list Gardijan.
Više temperature usljed klimatske krize znače da su infekcije sada moguće više od šest mjeseci godišnje u Španiji, Grčkoj i drugim zemljama južne Evrope, a dva mjeseca godišnje i u jugoistočnoj Engleskoj. Nastavak globalnog zagrijavanja znači da je samo pitanje vremena kada će se bolest proširiti još sjevernije, rekli su naučnici.
Analiza je prva koja je u potpunosti procijenila uticaj temperature na vrijeme inkubacije virusa u azijskom tigrastom komarcu, koji je tokom posljednjih decenija izvršio invaziju na Evropu. Studija je utvrdila da je minimalna temperatura pri kojoj može doći do infekcija za 2,5 stepeni Celzijusa niža nego u ranijim, manje pouzdanim procjenama, što predstavlja "prilično šokantnu" razliku, rekli su istraživači.
Virus čikungunje prvi put je otkriven 1952. godine u Tanzaniji i bio je ograničen na tropske oblasti, gdje se bilježe milioni infekcija godišnje. Bolest izaziva jake i dugotrajne bolove u zglobovima, što je izuzetno iscrpljujuće, a može biti i smrtonosno kod male djece i starijih osoba.
Mali broj slučajeva prijavljen je posljednjih godina u više od deset evropskih zemalja, ali su Francusku i Italiju 2025. pogodile velike epidemije sa stotinama slučajeva.
Sandip Tegar, iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju (UKCEH) i glavni autor studije rekao je: "Stopa globalnog zagrijavanja u Evropi je približno dvostruko veća od stope globalnog zagrijavanja na svjetskom nivou, a donja temperaturna granica za širenje virusa je veoma važna, tako da su naše nove procjene prilično šokantne. Širenje bolesti ka sjeveru samo je pitanje vremena."
Dr Stiven Vajt, takođe iz UKCEH, rekao je: "Prije 20 godina, da ste rekli da ćemo imati čikungunju i dengu u Evropi, svi bi rekli da ste ludi: to su tropske bolesti. Sada se sve promijenilo. To je posljedica ovog invazivnog komarca i klimatskih promjena - zaista je tako jednostavno. Svjedočimo brzim promjenama i to je ono što brine. Do prošle godine, Francuska je tokom posljednjih desetak godina ili tako nešto zabilježila tridesetak slučajeva čikungunje. Prošle godine imali su više od 800."
Virus su donijeli putnici iz francuskih prekomorskih teritorija u tropskim krajevima, gdje je bilo epidemija, uključujući Reunion.
Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji ujeda tokom dana, pomjera se ka sjeveru širom Evrope kako temperature rastu. Otkriven je u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali se još nije odomaćio. Postoje skupe vakcine protiv čikungunje, ali najbolja zaštita je izbjegavanje ujeda.
Dr Dijana Rohas Alvares, koja predvodi tim Svjetske zdravstvene organizacije za viruse koji se prenose ujedom insekata i krpelja, rekla je: "Ova studija je važna jer ukazuje da bi se prenos (u Evropi) s vremenom mogao još jasnije ispoljavati."
Dodala je da čikungunja može biti razorna, pri čemu i do 40 odsto ljudi i nakon pet godina i dalje ima artritis ili veoma jake bolove.
"Klima ima ogroman uticaj na ovo, ali Evropa još ima šansu da spriječi da se ovi komarci šire dalje", rekla je. Edukacija zajednice o uklanjanju ustajale vode u kojoj se komarci razmnožavaju jedan je od važnih alata, dok nošenje duge, svijetle odjeće i upotreba repelenata pomažu u sprečavanju ujeda. Zdravstvene vlasti takođe treba da uspostave sisteme nadzora, rekla je.
Kada komarac ujede zaraženu osobu, virus čikungunje dospijeva u njegov probavni sistem. Zatim, nakon perioda inkubacije, virus se nalazi u pljuvački komarca, što znači da može da zarazi sljedeću osobu koju ujede. Međutim, ako je taj period inkubacije duži od životnog vijeka komarca, virus ne može da se širi.
Studija, objavljena u časopisu "Journal of the Royal Society Interface", koristila je podatke iz 49 ranijih istraživanja o virusu čikungunje kod tigrastih komaraca kako bi po prvi put odredila vrijeme inkubacije u čitavom rasponu temperatura.
Studija je utvrdila da je granična temperatura za prenos 13–14°C, što znači da infekcije mogu da se jave više od šest mjeseci godišnje u Španiji, Portugalu, Italiji i Grčkoj, a tri do pet mjeseci godišnje u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj i u još desetak evropskih zemalja. Minimalna temperatura ranije je procjenjivana na 16–18°C, što znači da postoji rizik od izbijanja čikungunje na širem području i tokom dužih perioda nego što se ranije mislilo.
Novo istraživanje pruža znatno detaljnije informacije o područjima pod rizikom.
"Identifikovanje konkretnih lokacija i mjeseci mogućeg prenosa omogućiće lokalnim vlastima da odluče kada i gdje treba da preduzmu mjere", rekao je Tegar.
Epidemije u Evropi pokreću zaraženi putnici koji se vraćaju iz tropskih oblasti i koje ujedu lokalni tigrasti komarci, a oni zatim šire bolest. Do sada su hladne evropske zime zaustavljale aktivnost tigrastih komaraca i djelovale kao svojevrsna prepreka koja je sprečavala da se bolest prenese iz jedne godine u narednu.
Međutim, naučnici počinju da bilježe cjelogodišnju aktivnost tigrastog komarca u južnoj Evropi, što znači da će se epidemije čikungunje vjerovatno pojačavati kako se kontinent bude zagrijavao.
Tim UKCEH-a istražuje ovo pitanje. "Naša intuicija je da ćemo imati mnogo veće epidemije, jer više nemate ovau prirodnu prepreku", rekao je Vajt.
U Ujedinjenom Kraljevstvu još nije zabilježen nijedan slučaj lokalnog prenosa čikungunje, ali je između januara i juna 2025. registrovan rekordan broj od 73 slučaja među ljudima koji su virus dobili u inostranstvu, što je skoro tri puta više nego u istom periodu 2024.
Vajt je rekao: "Važno je da se nastavi sa mjerama kako bi se spriječilo da se tigrasti komarac odomaći u (Ujedinjenom Kraljevstvu), jer je ova veoma invazivna vrsta sposobna da prenosi nekoliko infekcija koje mogu da izazovu ozbiljna zdravstvena stanja, uključujući viruse čikungunje, denge i zike."
Bonus video:
