Bivša psihoterapeutkinja iz Kalifornije, koja tuži kompanije Meta (Instagram) i Alphabet (YouTube), tvrdeći da je zavisnost od tih platformi u djetinjstvu narušila njeno mentalno zdravlje, svjedočila je da je korišćenje društvenih mreža u adolescenciji bilo jedan od faktora koji su doprinijeli problemima.
Viktorija Berk, licencirana terapeutkinja, pojavila se kao svjedok u građanskom postupku pred Višim sudom okruga Los Anđeles, koji ispituje može li se velike tehnološke kompanije smatrati odgovornim za dizajn aplikacija koje se često okrivljuju za podsticanje krize mentalnog zdravlja među mladima, piše agencija Rojters.
Berk su pozvali advokati tužiteljke, koja je na sudu identifikovana samo kao Kejli G.M., kako bi uvela narednu fazu suđenja, u kojoj će se razmatrati da li je i na koji način Kejlino korišćenje društvenih mreža u djetinjstvu uticalo na njeno blagostanje.
Ovaj slučaj dio je šireg globalnog otpora prema kompanijama društvenih mreža zbog navodnih štetnih posljedica po djecu i tinejdžere. Australija je zabranila osobama mlađim od 16 godina korišćenje takvih platformi, a i druge zemlje razmatraju slična ograničenja. Tehnološke kompanije negiraju optužbe i navode da korisnici moraju imati najmanje 13 godina da bi se registrovali.
Berk je radila kao pripravnica na terapiji u okviru jednog školskog okruga kada je 2019. godine dijagnostikovala i nekoliko mjeseci liječila Kejli, koja je tada imala 13 godina.
Porotnicima je kazala da je Kejli prvobitno dijagnostikovala generalizovanim anksioznim poremećajem, ali je kasnije dijagnozu izmijenila u socijalnu fobiju i tjelesni dismorfični poremećaj.
Berk nije izvodila zaključke o tome da li su društvene mreže direktno izazvale Kejlina adolescentska iskušenja, poput straha od društvenog odbacivanja i osuđivanja vršnjaka, kao ni zabrinutost zbog navodnih mana u fizičkom izgledu.
Međutim, tokom unakrsnog ispitivanja, Berk je posvjedočila da vjeruje kako je Kejlino iskustvo na društvenim mrežama bilo "faktor koji je doprinio" njenim mentalnim problemima.
Terapeutkinja je rekla da se Kejli često žalila na onlajn "zlostavljanje" (bullying) od strane vršnjaka i prisjetila se najmanje jednog slučaja kada joj je djevojčica kazala da se "izbrisala" sa neke stranice na društvenim mrežama, ali se kasnije vratila.
Korišćenje društvenih mreža sa šest godina
Berk je takođe priznala da Kejlino korišćenje društvenih mreža nije bilo u potpunosti negativno. Prisjetila se da je Kejli govorila da uživa u pravljenju video "umjetnosti" koju je postavljala onlajn, iako bi se frustrirala kada bi drugi prisvajali zasluge za njen rad.
Prema tužbi, Kejli je počela da koristi YouTube sa šest godina, a Instagram sa devet, i tvrdi da su te platforme doprinijele razvoju psihijatrijskih poremećaja, uključujući depresiju i tjelesnu dismorfiju, piše Rojters.
Njeni advokati predstavili su je kao žrtvu namjernih dizajnerskih rješenja i poslovnih modela čiji je cilj bio da profitiraju "navlačeći" malu djecu na usluge koje se finansiraju oglašavanjem, iako su, kako tvrde, bili svjesni rizika po mentalno zdravlje.
Početak suđenja bio je fokusiran na to šta su kompanije znale o tome kako društvene mreže utiču na djecu i kakve su poslovne strategije imale u vezi sa mlađim korisnicima. Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg svjedočio je da je kompanija razmatrala, ali nikada nije lansirala proizvode namijenjene djeci.
Da bi dobili spor, Kejlini advokati moraju dokazati da su način na koji su kompanije dizajnirale ili vodile platforme bili značajan faktor u izazivanju ili pogoršanju njenih problema sa mentalnim zdravljem.
Pitanja porodičnog života
Kejlina medicinska dokumentacija pokazuje istoriju verbalnog i fizičkog zlostavljanja i težak odnos sa roditeljima, koji su se razveli kada je imala tri godine, kazao je Metin advokat u uvodnim izlaganjima. Očekuje se da će Kejlina majka svjedočiti nakon kćerkine izjave.
Advokat tužiteljke ukazao je na nedavnu internu studiju Mete prema kojoj su tinejdžeri sa teškim životnim okolnostima češće govorili da Instagram koriste naviknuto ili nehotice.
Njeni advokati tvrde da su funkcije poput automatskog puštanja video-snimaka i fid (feed) sa beskonačnim skrolovanjem osmišljeni da zadrže korisnike na platformama, uprkos dokazima o štetnim posljedicama po mentalno zdravlje mlađih korisnika. U međuvremenu, dugmad "sviđa mi se" (like) podilazila su tinejdžerskoj potrebi za potvrdom, dok su filteri ljepote iskrivljavali sliku o sebi, rekao je advokat.
YouTube-ov advokat je rekao da Kejli nije koristila platformine funkcije osmišljene da zaštite korisnike od zlostavljanja, uključujući alate za brisanje komentara i ograničavanje vremena provedenog u gledanju video-snimaka, navodi se u sudskom podnesku.
YouTube-ov advokat je na sudu citirao evidenciju prema kojoj je Kejlino prosječno vrijeme gledanja YouTube Shorts sadržaja bilo oko 1 minut i 14 sekundi dnevno, a prosječno vrijeme provedeno u strimovanju YouTube video-snimaka u posljednjih pet godina oko 29 minuta.
Berk je rekla da nikada nije procjenjivala prosječno trajanje Kejlina svakodnevnog korišćenja društvenih mreža. Posvjedočila je da pojam zavisnosti od društvenih mreža u njenoj struci tada još nije bio široko prepoznat kao fenomen, te da i dalje nije naveden kao dijagnoza u najnovijem izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM), ključnog teksta za stručnjake za mentalno zdravlje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Bonus video:
