Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, u vazduhoplovstvu je prepoznat kao čovjek koji je sa ozbiljnim timom saradnika vješto pristupio razvoju i obnovi dubrovačke Zračne luke „Ruđer Bošković“. Ona je, pod njegovim rukovodstvom od 2009. do 2018. godine, postala regionalna referentna tačka uspona aerodromskih djelatnosti. Na tom putu, kako kaže, Tolić se vodi izrekom da tri kilometra ceste ne vode nikamo, ali da tri kilometra piste vode u cijeli svijet. Zato je otvoreno pitanje da li dubrovački uspjeh može da ponovi u Podgorici i Tivtu.
- Početne pozicije ACG i aerodroma u Dubrovniku su značajno različite, prvenstveno zbog toga što je Evropska unija zaključila finansijsku perspektivu za razvoj aerodromske infrastrukture i fokusirala se na drumski i željeznički saobraćaj. Međutim, ta prilika je ranije postojala kroz perspektivu koja se zvala „Kohezija i konkurenstnost“ što smo u Dubrovniku maksimalno valorizovali. S druge strane, investicije u ACG iznutra izostaju od 2018. godine kada je otvorena tema o mogućoj koncesiji. Razumijem da se niko nije odvažio da započne ulaganje u vrijednosti od oko 150 milona eura s neizvjesnim ishodom da li će državnoj kompaniji ostati upravljačka prava u ACG ili će pripasti koncesionaru, ali zato danas moramo da se suočimo sa činjenicom da naša infrastruktura ne prati potrebe putnika, kaže Tolić.
U procesu odluke o koncesiji ili razvoju od sopstvenog novca i kredita, Tolić, optimista po prirodi, izvodi zaključak da ACG mogu samo da napreduju.
- Crna Gora je jedna od najljepših zemalja svijeta i ona je prva naredna evropska hit destinacija, a Aerodromi Crne Gore moraju biti spremni za to. Mi možemo biti prepoznati kao city break destinacija jer stanovnici zemalja članica EU imaju naviku da u četvrtak kupe kartu i vikend provedu u gradu kom ranije nijesu bili ili, pak, imaju dovoljno dobrih razloga da ponove iskustvo. Dakle, kakva god odluka u vezi sa načinom razvoja da bude, Aerodromi Crne Gore imaju potencijal da budu novi ‘bum’ na evropskom tržištu u dogledno vrijeme. U slučaju koncesije, taj razvoj će se desiti relativno brzo jer privatni kapital ‘ne robuje’ administrativnim procedurama javnog sektora – raznim odobrenjima, saglasnostima, postupcima javnih nabavki i inim... u šta se možemo uvjeriti na primjerima iz najbližeg okruženja. Sa druge strane, ukoliko ACG ostanu u državnom vlasništvu, moraćemo da budemo strpljiviji usljed navedenih zakonskih i svih ostalih procedura koje do posljednjeg slova, u transparentnom i otvorenom procesu, treba ispoštovati. Obje opcije su perspektivne, ali, naravno, iz različitih rakursa, objašnjava on.
Čvrsto uvjerenje u neminovan uspjeh Crne Gore i njenih aerodroma, Tolić bazira na preciznim brojkama.
- Aerodromi Crne Gore tokom 2024. godine bilježe rekorde. Nijedna godina u istoriji nije bila bolja od ove. Na primjer, dvomilionitog putnika smo opslužili mjesec ranije od dosadašnjeg rekorda, a u Tivtu smo, prvi put od pandemije korona virusa, poslije pet godina, imali i milionitog putnika, kaže on.
- U Podgorici je bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51, rekao je izvršni direktor ACG.
A, 2025. godina biće još bolja. U to se Tolić, kaže, uvjerio tokom najveće svjetske vazduhoplovne konferencije „World Routes“ koja je u oktobru održana u Bahreinu.
- Sve relevantne evropske avio-kompanije izrazile su želju da razgovaraju sa nama. O nivou interesovanja za Aerodrome Crne Gore možda najbolje govori da je za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan jedan veliki British Airways, koji bi eventualnim dolaskom još više osnažio važnost tradicionalnih, tzv. legacy prevoznika, odnosno mrežnih prevoznika koji nas spajaju sa čvorišnim aerodromima s kojih se uz jedno zaustavljanje stiže u svaki kutak svijeta. Oni imaju posebnu i stratešku važnost za naše funkcionisanje, napomenuo je Tolić.
U Bahreinu su se, kako je naveo, između ostalog, otvorili pregovori i o otvaranju linija za Hanover, Amsterdam, Antaliju, Barselonu...
Na pitanje u kojoj su fazi pregovori sa niskobudžetnim kompanijama Wizz Air i Ryanair, Tolić objašnjava da sve partnere uvažava istovjetno.
- Zahvalni smo Wizz Air-u što će u Podgorici tokom zimske sezone, koja u avijaciji počinje krajem oktobra i traje do kraja marta, zadržati sve prošlogodišnje linije, a to su Milano, Budimpešta, Dortmund i Memingen. Uz to, povećaće broj nedjeljnih rotacija kao i broj sjedišta za preko trinaest hiljada. S druge strane, pregovori sa Ryanairom su u toku i, prema trenutnim najavama, iz Podgorice će tokom zime letjeti za London. Izgledno je, međutim, da perspektivu širenja ruta eventualno možemo da očekujemo tokom 2025. i 2026. godine. Moj tim priprema sljedeću ljetnju i sprema se za narednu zimsku sezonu, objasnio je Tolić.
„U tom pravcu, ACG se spremaju za djelimično širenje podgoričkog i tivatskog terminala kako bismo tokom 2025. godine turistima pružili iole lagodnije putničko iskustvo“, dodao je Tolić.
On je dodatno ohrabren porukama iz Privredne komore Crne Gore koja je, za sada deklarativno, podržala inicijativu za stvaranje fonda iz kog bi se finansiralo jačanje avio-dostupnosti.
„Napominjem da su Aerodromi Crne Gore od 2019. godine do sada praktično samostalno finasirali crnogorsku avio-dostupnost. Na osnovu Podsticajne šeme, svake godine avio-kompanijama odobrimo oko 10 miliona eura popusta. To smatramo značajnim doprinosom o kom se, nažalost, malo i rijetko govori. Dakako, traženje najboljih komercijalnih taktika i implementacija najboljih praksi jeste u srži našeg poslovanja, a sada smo, dodatno, dobili zeleno svjetlo resornog ministarstva za još jedan iskorak u obimu svoje potpore što smo kroz razgovore sa avio-prevoznicima i primjenili“, naglasio je Tolić ističući da je, zbog toga, pohvalna najavljena podrška PKCG.
„Sve što je bilo do nas – uradili smo i dodatno pospješili. Sada očekujemo da se pružena ruka crnogorskih privrednika konkretizuje kroz format svojevrsnog kanala distribucije dodatnog novca ka avio-kompanijama na način da to ne bude državna pomoć. Mi ćemo, kao ACG, ispratiti njihov tempo i potrebe crnogorske privrede“, zaključio je izvršni direktor ACG.
( Aerodromi Crne Gore )
