Investicije – kapitalni budžet

Piše: Novica Vuković, ministar finansija

9133 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Ministarstvo finansija
Foto: Ministarstvo finansija

Infrastrukturni razvoj je temelj održivog ekonomskog napretka Crne Gore. Ulaganjem u infrastrukturu, ne samo da poboljšavamo svakodnevni život građana, već stvaramo osnovu za privlačenje privatnog kapitala i nove investicione poduhvate privrede. U funkciji ostvarenja punog potencijala privrede posvećeni smo infrastrukturnom razvoju, sa posebnim osvrtom na ulaganja u dijelu saobraćajne mreže, sektora zdravstva i obrazovanja. Javne investicije generator su ekonomskih prilika, pa su u tom smislu i naša ključna odrednica prilikom planiranja budžetske potrošnje.

U nastojanju da ojačamo institucionalni okvir koji teži politici infrastrukturnog ulaganja, Vlada je, na predlog Ministarstva finansija, donijela Odluku o obrazovanju Savjeta za javne investicije, koji je donio niz zaključaka u cilju efikasnije koordinacije i realizacije aktivnosti u dijelu kapitalnih projekata i drugih projekata infrastrukturnog razvoja.

Takođe, Ministarstvo finansija je u protekloj godini, u sklopu svojih nadležnosti, sprovelo niz aktivnosti koje za cilj imaju razvoj procesa planiranja i upravljanja kapitalnim projektima koji se realizuju iz Kapitalnog budžeta Crne Gore, kao i na unapređenju politika javnih investicija u saradnji sa implementacionim jedinicama.

U cilju realizacije infrastrukturnih i drugih razvojnih projekata kojima se daje zamajac ekonomskom rastu, našim strateškim dokumentom, Fiskalnom strategijom za četvorogodišnji period (2024-2027) planirano je da se za realizaciju kapitalnih projekata iz budžeta Crne Gore investira čak 2 milijarde eura. Navedeni iznos ulaganja planiran je da se finansira iz opštih prihoda budžeta (kroz Kapitalni budžet Crne Gore), oko 500 miliona eura iz donacija i grantova Evropske unije, a dodatno iz namjenskih kreditnih aranžmana sa relevantnim međunarodnim kreditnim institucijama (CEB, EBRD, EIB i dr.).

Ministarstvo finansija
foto: Ministarstvo finansija

Zato je zadatak nas u Ministarstvu finansija da kreiramo fiskalni prostor za velike infrastrukturne projekte, kako za nastavak izgradnje već započetog auto-puta Bar – Boljare, dionica od Mateševa do Andrijevice, tako i za projektovanje preostalih dionica i drugih planiranih brzih saobraćajnica prema Bosni i Hercegovini i duž crnogorskog primorja, za izgradnju Jadransko-jonskog auto-puta, ali i drugih značajnih magistralnih i regionalnih puteva. I u narednom periodu naš fokus će biti na završetku već započetih velikih infrastrukturnih projekata u oblasti turizma, poput skijališta u Kolašinu, Bijelom Polju, Mojkovcu i Rožajama, kao i uključivanje novih, poput izgradnje gondole u Kolašinu i žičare od Lovćena do Cetinja (nastavak postojeće trase žičare od Kotora do Lovćena).

Ministarstvo finansija
foto: Ministarstvo finansija

Takođe, nastavićemo sa značajnim ulaganjima u oblasti zdravstva, pa ćemo pored započete rekonstrukcije bolnice u Bijelom Polju i izgradnje nove bolnice u Pljevljima, uložiti dodatne napore na obezbjeđenju sredstava za izgradnju Univerzitetske bolnice u Podgorici.

Navedeno je važan korak ka ostvarenju dugoročne stabilnosti i jačanju konkurentnosti. Dok istovremeno unapređujemo životni standard građana, obezbjeđujemo savremene uslove za nove investitore, koji prepoznaju značajan investicioni potencijal u Crnoj Gori.

Ministarstvo finansija
foto: Ministarstvo finansija

Zajedničkim naporima sa lokalnim samoupravama težićemo uspostavljanju razvijenije mreže lokalne komunalne infrastrukture kao osnove za zdravo i funkcionalno okruženje. U tom smislu, za 2024. godinu, od strane Ministarstva finansija opredijeljeno je 20 miliona eura za pomoć u realizaciji infrastrukturnih projekata i lokalnih puteva, sa posebnim akcentom na manje razvijene opštine. Naš fokus, pored velikih infrastrukturnih projekata, jeste i potreba svakog građanina Crne Gore, stoga posvećeno radimo na unapređenju uslova života u manje razvijenim sredinama.

Jedan od glavnih problema sa kojima se investitori suočavaju je složena birokratija, koja često uključuje duge procese pred administracijom. Vjerujem da će uređen regulatorni okvir, jasne i efikasne procedure koje se realizuju pred javnim tijelima, u smislu, plaćanja taksi, administrativnih procedura saglasnosti, dozvola i sl. dodatno će osnažiti investiranje i učiniti Crnu Goru atraktivnijom za strana ulaganja.

Ministarstvo finansija
foto: Ministarstvo finansija

Transparentnost i elektronska komunikacija između organa vlasti su važni elementi za eliminisanje barijera koje ometaju investiranje. Jačanjem ovih aspekata stvara se povoljno poslovno okruženje, koje privlači domaće i strane investiture. Samo zajedničkim radom i otvorenim pristupom i efikasnim postupanjem možemo dodatno unaprijediti sistem i privući kako domaće tako i strane investitore. U tom smislu ćemo i koncipirati naše dalje aktivnosti i javne politike, usmjerene ka građanima i privredi i njihovim potrebama.

Da podsjetim, Vlada je još u prvom kvartalu usvojila novu Odluku o izradi kapitalnog budžeta kojom je unaprijeđen proces planiranja i izrade kapitalnog budžeta države, ali i jasno definisane procedure za uvrštavanje novih kapitalnih projekata za finansiranje iz državnog budžeta. Dodatno, Ministarstvo finansija je kroz nadogradnju informacionog sistema za upravljanjem budžeta, uspostavilo Registar kapitalnih projekata koji se finansiraju iz državnog budžeta, koji omogućava na mjesečnom nivou jasan pregled trenutnog statusa implementacije i eventualnih problema u realizaciji svakog projekta iz Kapitalnog budžeta. S tim u vezi, prvi put je uvedeno javno kvartalno izvještavanje o realizaciji Kapitalnog budžeta, koji Vlada usvaja i dostavlja skupštinskom Odboru na dalje upoznavanje i razmatranje. Imajući u vidu da je za prvih 10 mjeseci potrošnja kapitalnog budžeta bila na nivou od 68%, kao i uobičajenu dinamiku plaćanja u posljednjem kvartalu, očekujem maksimalnu realizaciju do kraja tekuće godine.

Podsjetio bih i da smo u 2024. godini, za realizaciju Kapitalnog budžeta planirali 237 miliona eura, što je za 46 miliona više nego u 2023. godini, a da će prijedlog Zakona o budžetu za 2025. godinu Kapitalni budžet biti u iznosu od oko 280 miliona eura. Navedeno jasno ukazuje na našu odlučnost u Vladi da, iz godine u godinu, izdvajamo sve veći iznos za kapitalna ulaganja, naročito za putnu infrastrukturu, ali i u oblasti prosvjete, zdravlja i zaštite životne sredine.

POVOLJNI PORESKI SISTEM

Crnogorska poreska politika bazira se na principima stvaranja održivog i stabilnog poreskog sistema koji prevashodno ima za cilj očuvanje finansijske stabilnosti i kreiranje konkurentnog i predvidivog poslovnog ambijenta, pogodnog za privlačenje stranih investicija. Poreska politika je usmjerena ka kreiranju normativnih rješenja iz oblasti direktnog i indirektnog oporezivanja, jačanju poreske administracije, dok je nastavak pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom nesumnjivo jedan od prioriteta, imajući u vidu da se poresko zakonodavstvo Crne Gore u velikoj mjeri usklađuje sa poreskim sistemom Evropske unije.

U skladu sa našim opredjeljenjem, ukazujemo na važnost mjera koje su realizovane Fiskalnom strategijom za period 2024–2027 godine, kojom su izvršene izmjene seta poreskih propisa kojima su implementirani i glavni ciljevi poreske politike koji se odnose na obezbjeđenje dodatnih budžetskih prihoda, nastavak usklađivanja poreske politike sa EU direktivama (PDV i akcize) i unapređenje poslovnog ambijenta, čime smo postali država sa jednim od najnižih poreskih opterećenja na rad. Pored navedenog, izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje kojim se doprinos za PIO na teret zaposlenog umanjio sa 15% na 10% i doprinos za PIO na teret poslodavca sa 5,5% na 0%, obezbijedili smo uvećanje neto zarada svih zaposlenih u Crnoj Gori. Takođe, Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica je predviđeno proširenje poreskog obuhvata sa dva nova izvora prihoda, unapređenje zakonskih rješenja koja su u praksi izazivala nedoumice kod poreskih obveznika koji su ta zakonska rješenja primjenjivali, a koja će u konačnom, uticati na unapređenje poslovnog ambijenta.

U oblasti indirektnih poreza (PDV), Zakonom o porezu na dodatu vrijednost, izvršili smo dalje usklađivanje sa EU direktivama, koje podrazumijeva uvođenje druge snižene stope od 15%, kao i uvećanje nivoa paušalne naknade koju ostvaruje poljoprivrednik u skladu sa zakonom, sa 5% na 8%, što predstavlja stimulativnu mjeru za oblast poljoprivrede. Takođe, ovim zakonom propisali smo i ukidanje stope 0% PDV-a na isporuku proizvoda i usluga koje predstavljaju poreski rashod države a ujedno daju preferencijalni status učesnicima na tržištu u odnosu na ostale.

U dijelu akcizne politike, naše osnovno opredjeljenje u ovoj oblasti biće usmjereno prvenstveno ka nastavku usklađivanja zakonodavnog okvira sa EU direktivama, jačanju kapaciteta sa ciljem smanjenja „sive ekonomije“, usljed nelegalnog prometa na tržištu akciznim proizvodima, kojim se stvara nelojalna konkurencija ali i umanjuju prihodi koje država ostvaruje po osnovu naplate akciza.

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO

Javno-privatno partnerstvo u Crnoj Gori bazira se na iskustveno najboljim međunarodnim osnovama. Ovdje nam je primarni cilj da, usvajanjem standarda koji predstavljaju dobru praksu razvijenih zemalja, kreiramo povoljnu klimu za investitore, koja će, po principima i politikama, biti slična onoj u kojoj svoje projekte razvijaju u zemljama zapadne Evrope.

Uvažavajući navedeno, trenutni fokus nas u Vladi i u Agenciji za investicije, sa kojom imamo intenzivnu i odličnu saradnju je na boljem razumijevanju i efikasnijoj implementaciji regulatornog okvira. Dakle, zadatak koji je pred nama je da unaprijedimo znanje i vještine za primjenu propisa i standarda, pri kreiranju novih rješenja i kvalitetnijih projekata, u funkciji razvoja društva u cjelini. Dodatno, podizanje svijesti o ulozi i značaju javno-privatnog partnerstva na nivou lokalnih samouprava od izuzetne je važnosti, posebno u manje razvijenim djelovima Crne Gore, koja obiluju neiskorišćenim resursima usljed nedovoljnih sredstava za njihovu valorizaciju.

U okviru preporuka za lokalne samouprave, projekti koje treba razmotriti u smislu realizacije investicija po modelu javno-privatnog partnerstva su u oblastima: javna rasvjeta (ESCO projekti javnog osvjetljenja), upravljanje otpadom, parking garaže i lokalni javni putevi, a kada je riječ o preporukama na državnom nivou, akcenat će biti na državnoj putnoj infrastrukturi, obilaznicama, tunelima, mostovima, aerodromima itd.

Posebno bih pohvalio primjer Prijestonice Cetinje koja je započela projekat javno-privatnog partnerstva za izgradnju (obnovu) zaštićenog kulturnog dobra hotela „Lokanda“, uz trg i podzemnu parking garažu. Prijestonica je prethodno ispunila sve zakonske uslove i pribavila sve potrebne saglasnosti na projekat izgradnje, čime je postala prva lokalna samouprava koja realizuje projekte po modelu javno-privatnog partnerstva u Crnoj Gori. Pored svog kulturno-istorijskog značaja, izgradnjom hotela „Lokanda“ dodatno će se unaprijediti turistički i smještajni kapaciteti u gradu i stvoriti uslovi za otvaranje novih radnih mjesta, što nas posebno raduje.

Strateško investiranje

U dijelu podrške strateškom investiranju, Vlada je pripremila i Predlog zakona o strateškim investicijama, kojim se planira kreiranje novog koncepta strateških investicija i regulatorno obuhvatanje svih važnih aspekata aktivnosti na privlačenju i podršci važnih investicionih projekata.

Ono što je posebno važno iz ugla investitora je postavljanje jasnih, transparentnih i jednostavnih procedura, čime se želi unaprijediti investiciona klima i olakšati pristup tržištu. Koncipiranjem Predloga zakona o strateškim investicijama nastoje se obuhvatiti svi važni aspekti aktivnosti na privlačenju i podršci važnih investicionih projekata. Uz razumijevanje motiva i pokretača strateških investicija, specifičnosti pojedinih tipova strateških investicija, kao i administrativnih izazova, od momenta prezentovanja projekta pokušava se, ovim propisom, napraviti jedan novi pristup strateškim investitorima i njihovim investicionim idejama u Crnoj Gori.

( Ministarstvo finansija )