Faktoring je u crnogorskom poslovnom okruženju sve prisutniji, ne kao posebna ili rezervisana opcija, već kao praktično rješenje koje mnoge firme prepoznaju kao dio svakodnevnog upravljanja likvidnošću. Trend je da sve više preduzeća koristi faktoring kako bi brže raspolagali sredstvima iz već izdatih faktura, bez zaduživanja i bez dugoročnog vezivanja, te se ovaj model finansiranja danas prepoznaje kao efikasan način da se unaprijedi obrt i obezbijedi veća predvidivost poslovanja.
O tome kako faktoring funkcioniše u praksi, ko ga koristi i u kojim situacijama može napraviti razliku, razgovaramo sa Ilijom Ivanovićem, direktorom kompanije Financial Solutions.
Faktoring se donedavno kod nas posmatrao kao nešto rezervisano za specifične situacije ili kao manje poznata alternativa, ali sve je prisutniji u poslovnim razgovorima. Šta je, po vašem mišljenju, dovelo do toga da se o faktoringu danas govori kao o jednoj od opcija koja ima sasvim uobičajeno mjesto u finansiranju poslovanja?
O faktoringu se sve više govori u poslovnim krugovima, uz pozitivnu promjenu u načinu razumijevanja faktoringa. U odnosu na situaciju od prije 5 godina, kada smo počinjali, i kada se faktoring često i pogrešno razumijevao kao naplata nenaplativih potraživanja, sada se češće ispravno razumije kao naplata nedospjelih potraživanja. Srećni smo da smo dio procesa razvoja faktoringa u Crnoj Gori i što do sada podržali više od 200 klijenata, sa obezbjeđenim finansiranjem od 80 miliona eura. Ipak, sam podatak da faktoring u zemljama Zapadnog Balkana trenutno učestvuje sa oko 2% u BDP-u pokazuje da je prisutan, ali istovremeno ukazuje i na ogroman prostor za rast, ako se uporedi sa evropskim tržištima gdje se taj udio kreće između 10% i 13%.
U kojim situacijama firme u Crnoj Gori najčešće koriste faktoring? Postoji li prepoznatljiv obrazac ili profil korisnika, ili su potrebe mnogo šire nego što se obično pretpostavlja?
Najkraće rečeno, potrebe su šire. Postoje naravno sektori gdje je faktoring prirodno "legao" kao rješenje, poput turizma, trgovine i proizvodnje, posebno kod firmi koje rade sa većim kupcima i koje su izložene značajno odloženim rokovima plaćanja. Ali, ono što vidimo na terenu je da motivi za korišćenje faktoringa dolaze iz vrlo različitih poslovnih logika.
Neko koristi faktoring jer mu treba brza likvidnost za novu nabavku. Neko zato što želi da ponudi povoljnije rokove svojim kupcima, a da pritom ne ugrozi sopstvene tokove gotovine. Neko ga koristi povremeno, sezonski, kad su potrebe veće. Ima i onih koji su na početku koristili faktoring kao dopunu klasičnom kreditiranju, a sada ga u punoj mjeri vide i koriste kao osnovno sredstvo za upravljanje obrtom.
U suštini, kako se usluga faktoringa razvija, i kako tržišta, ne samo naše, prepoznaju taj model finansiranja, tako se i gubi "tipičan" korisnik faktoringa, ako je ikad i postojao. Postoje samo firme koje žele da rade efikasno i da imaju kontrolu nad svojim novcem. Faktoring prestaje da bude specijalizovana alatka, i umjesto toga sve više postaje dio svakodnevne finansijske prakse za kontrolu novčanog toka. I tu dolazimo do ključnog momenta: faktoring nije komplikovana, niti rezervisana usluga. Nije ni pozajmica, niti mjera poslednje instance, već veoma standardni i koristan alat koji pomaže preduzećima da se ono što su već zaradila, pretvore u raspoloživa sredstva, brzo i bez zaduživanja.
Nedavno ste učestvovali na regionalnoj konferenciji o faktoringu i finansiranju lanca snabdijevanja, u oganizaciji EBRD, koja je okupila aktere iz više zemalja Zapadnog Balkana. Kakva su iskustva iz regiona kada je riječ o korišćenju faktoringa i da li ta praksa može biti relevantna i za crnogorske firme, s obzirom na razlike u regulativi i tržišnoj dinamici?
Konferencija u Skoplju je upravo potvrdila da interesovanje za faktoring u regionu nije samo deklarativno, već vrlo konkretno i potaknuto stvarnim potrebama. U svim zemljama Zapadnog Balkana prisutni su produženi rokovi plaćanja, često 60 do 90 dana, pa i duže, što preduzećima otežava da održe stabilan novčani tok. U EU, prosječan rok naplate povećan je sa 41 na 52 dana u samo godinu dana, a skoro polovina B2B transakcija u Zapadnoj Evropi pogođena je kašnjenjima. Dijelom i zbog toga, i na tim razvijenim tržištima, kompanije sve više koriste faktoring da bi amortizovale pritisak na novčane tokove, a rezultat je da tržište faktoringa u Evropi raste dvocifrenim tempom, i po obimu, i po broju korisnika.
U regionu, rast tržišta ide paralelno digitalizacijom i boljom edukacijom, ali i sistemskim rješenjima, uz istovremenu podršku domaćih i međunarodnih razvojnih banaka. Za crnogorske firme, upravo takvi podaci bi mogli biti dodatni podsticaj da više razmišljaju o faktoringu kao modelu finansiranja. Potreba za predvidivošću, upravljanjem obrtnim kapitalom i smanjenjem rizika ista je u Kotoru, kao i u Kelnu. Faktoring je način da firma ne zavisi od toga kad će joj kupac platiti, već da sama bira kako će finansirati svoje obaveze i investicije.
Više puta ste pomenuli brzinu, fleksibilnost i predvidivost kao ključne koristi faktoringa. Šta ga čini posebno aktuelnim upravo sada – da li se promijenilo nešto na strani tržišta, korisnika ili šireg finansijskog okvira što doprinosi tome da se faktoring sve češće vidi kao logičan izbor?
Rekao bih da je kombinacija svega toga. S jedne strane, firme sve jasnije vide da zadržavanje kontrole nad novčanim tokom nije luksuz, već preduslov opstanka, posebno u uslovima kada se rokovi plaćanja produžavaju, a troškovi poslovanja rastu. S druge strane, promijenile su se i navike. Poslovni ljudi danas žele rješenja koja su brza, digitalna, bez suvišne procedure i bez dugoročnog vezivanja. Faktoring odgovara tim kriterijumima.
Uz regulatorne i infrastrukturne promene, poput ulaska u SEPA ili očekivanog uvođenja elektronske fakture, primetno je i da sve više profesionalaca, knjigovođa, finansijskih savjetnika i menadžera prepoznaju faktoring kao alat koji im pomaže da optimizuju poslovanje klijenata ili kompanije kojom upravljaju. To se primjeti i po tome što se nekada faktoring morao "objašnjavati", a danas nam često dolaze firme koje same traže procjenu svojih faktura i žele da uporede modele finansiranja. Drugim riječima, vjerujem da je tržište sazrelo i da se faktoring razumije kao dio šireg spektra opcija finansiranja.
Kako zapravo izgleda proces korišćenja faktoringa u praksi – od prvog kontakta do isplate? Da li firme mogu zaista očekivati jednostavnost i brzinu o kojima govorimo i kada konkretno započnu saradnju?
U praksi, prvi korak je najčešće informativni - klijent nam pošalje fakturu koju želi da naplati i nekoliko osnovnih podataka o svom kupcu. Mi vrlo brzo, često u roku istog dana, analiziramo da li faktura ispunjava osnovne kriterijume za finansiranje. Ako da, slijedi ponuda sa svim uslovima, bez skrivenih stavki i bez ikakvih obaveza za klijenta da je prihvati. Saradnja se formalizuje kroz jednostavan ugovor, a faktura se isplaćuje, u zavisnosti od modela, najčešće u roku od 24 do 48 sati. Dosta toga može da se obavi i digitalno, a firme koje su prošle kroz klasične kreditne procedure često nam kažu da ih najviše iznenadi upravo koliko je sve brzo i konkretno.
Zanimljivo je da je među novim klijentima sve više firmi koje prvi put ulaze u takav model finansiranja, ali proces im ne djeluje ni strano ni zahtjevno. To nam je potvrda da jednostavnost nije stvar kompromisa sa kvalitetom, već rezultat dobrog razumijevanja potreba korisnika. Trudimo se da ne stvaramo dodatni pritisak, već da budemo podrška, neko kome se klijent može obratiti i za savjet, ne samo za finansiranje. To povjerenje je temelj duže saradnje, a jedan od rezultata je i da nam najveći dio klijenata dolazi upravo kroz preporuke.
Koja bi bila vaša glavna poruka firmama koje razmišljaju o faktoringu, ali još uvijek nisu napravile prvi korak? Postoji li nešto što biste voljeli da više preduzeća zna prije nego donesu odluku?
Volio bih da firme znaju da faktoring nije komplikovan, rezervisan ili nedostupan i, što je najvažnije, ne podrazumijeva obavezu da se donese odluka odmah. Prvi korak je samo informacija: da li faktura može da se finansira, pod kojim uslovima i šta to konkretno znači za firmu.
U praksi, već sama ta informacija često promijeni način na koji preduzeće gleda na svoje tokove gotovine i planira poslovanje. Ne mora se faktoring koristiti uvijek i za sve, ali je važno znati da postoji. To znanje pravi razliku. I zato uvijek ohrabrujemo firme da pitaju, da pošalju primjer, da uporede. Naš posao nije da ubjeđujemo, već da objasnimo. A kada se stvari objasne jasno, preduzeća i preduzetnici sami donesu najbolju odluku.
Za više informacija o faktoring procesu i uslugama Financial Solutions posjetite www.financialsolutions.me ili pozovite 067 174 345.
( Financial Solutions doo )
