U maju 2019. godine, građani Kosova su upozoreni da jedna žena vreba njihovu djecu i da ih otima Upozorenje sa slikom N. N. osobe kružilo je društvenim mrežama u zemlji. Vijest se brzo širila i ljudi su počeli da paniče. Sljedećeg dana je grupa ljudi, usred bijela dana, napala N.N na trgu u Lipljanu, na Kosovu. Napadači su vjerovali da je otela i da nastavlja otimati djecu. N. N. nije jedina žrtva u regionu.
Prošle 2024. godine, Srbija i region su bili potrešeni vijestima da je mala djevojčica imena Danka Ilić nestala. Ubrzo nakon nestanka, vlasti su uhapsile dvojicu muškaraca pod sumnjom da su je ubili. Mediji su ubrzo objavili fotografiju navodnog ubice, starijeg nasmijanog čovjeka u jakni sa žutom kragnom. Slika mu je bila posvuda. Ali u stvarnosti, čovjek sa slike nije bio osumnjičen ni za šta, niti je imao veze sa slučajem. Neki novinari su jednostavno uzeli fotografiju s Fejsbuk profila muškarca koji je slučajno dijelio isto ime kao i jedan od osumnjičenih i lažno ga predstavili cijelom regionu kao čovjeka koji je hladnokrvno ubio dvogodišnju djevojčicu.
Još jedan slučaj je priča N. I., novinarke iz Srbije, kojoj se činilo da joj se život zauvijek promijenio nakon što je njen intimni snimak podijeljen putem Telegram kanala, bez njenog pristanka.
Ove priče predstavljaju tri oblika manipulacije informacijama: dezinformacije, pogrešne informacije i zlonamjerne informacije. Prema veb-sajtu Media Defence-a, organizacije koja pruža pravnu pomoć novinarima:
- dezinformacije su lažne informacije koje se šire namjerno s ciljem da nanesu štetu;
- pogrešne informacije su lažne informacije koje se ne šire s ciljem da nanesu štetu;
- zlonamjerne informacije (malinformacije) su istinite informacije koje se šire s ciljem da naštete pojedincu ili grupi.
Ove vrste manipulacija su oduvijek postojale, ali čini se da se danas ljudi više susreću s njima, pogotovo s porastom društvenih mreža.
Podaci iz Istraživanja o mladima iz 2024. godine, koje je sproveo Evropski parlament, pokazuju da su društvene mreže primarni izvor informacija o političkim i društvenim pitanjima za 42% mladih u Evropskoj uniji (EU) uzrasta od 16 do 30 godina, dok televizija tu ulogu ima za 39% ispitanika istog uzrasta. Prema podacima, što je osoba mlađa, veća je vjerovatnoća da će koristiti društvene mreže kao primarni izvor informacija. Istraživanje je takođe pokazalo da većina ispitanika vjeruje da je bila izložena dezinformacijama u nedjelji pre popunjavanja upitnika Istraživanja, kao i da većina smatra da ume da ih prepozna.
Mladi ljudi i medijski radnici sa Zapadnog Balkana upoznati su s primjerima dezinformacija, pogrešnih informacija i zlonamjernih informacija iz vlastitih zemalja. Kako su i rekli za vrijeme intervjua, boriti se protiv njih je teško. „Budući da danas ima mnogo informacija, susrećemo se sa dosta nepotrebnih koje brzo odskrolamo, pogotovo na društvenim mrežama i internet portalima. To je takođe i jedan od dodatnih razloga zašto ljudi ne obraćaju pažnju na detalje i ne preispituju sve što vide“, rekla je Emina Balota, mlada evropska ambasadorica iz Crne Gore.
Za mlade u regionu, neistine postaju svakodnevni problem. Emina Odobašić, studentkinja iz Bosne i Hercegovine, smatra da mladi ljudi u njenoj zemlji nisu dobro obučeni da prepoznaju sve vrste netačnih informacija. „Pokušavam da provjerim činjenice kada nešto vidim i izbjegavam da prebrzo to podjelim. Mladi ljudi su danas svjesniji, ali i dalje dijele stvari a da ih ne provjere, pogotovo ako ono što pročitaju odgovara njihovim uvjerenjima.“
S istim problemom suočavaju se i novinari koji moraju svakodnevno izvještavati iz svoje zemlje. Za Nedu Dimovu-Prokić, novinarku iz Sjeverne Makedonije, neophodno je da medijska pismenost postane dio obrazovnog programa. „Medijska pismenost se treba podići na viši nivo, a sami nastavnici treba da prođu obuke kako da ovu temu približe djeci od najranijeg uzrasta. Kritičko razmišljanje se treba podsticati u školama i kod kuće, a kroz primjere djecu treba učiti da kritički razmišljaju.“
Važnost medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja najočiglednija je onima koji su na vlastitoj koži iskusili posljedice dezinformacija, zlonamjernih informacija i pogrešnih informacija.
Vulnet Krasnići, novinar s Kosova, godinama je bio meta dezinformacija, posebno kada je bio dio „rijalitija“ Veliki brat u Prištini. „Jedan živopisan primjer bio je tokom i nakon mog vremena u Velikom bratu, kada su onlajn narativi — često vođeni klikovima, algoritmima ili čak lošim namjerama – bili izgrađeni oko selektivnih istina ili potpunih izmišljotina o mom identitetu, mišljenjima ili vezama.“
Postoji više opcija da se provjeri sadržaj pomoću onlajn alate i platformi. Jona Cenameri, novinarka iz Albanije, oslanja se na više platformi za provjeru činjenica.
„Vjerujem da mladi ljudi imaju različite pristupe kada su u pitanju lažne vijesti. A smanjenje koncentracije dovodi do toga da ove vijesti, budući da se kratko zadržavaju na ekranima, ne budu predmet dubljeg razmišljanja, već prođu bez puno razmišljanja o istinitosti.“
Lažni sadržaj može uticati na ljude kod kuće i u inostranstvu. Elena Prnjić, menadžerka socijalnih mreža za veb-sajt o provjeri činjenica iz Srbije vidi više načina kako prevazići ovaj problem. „Manipulativni narativi su opasni svuda u svijetu, ne samo u Srbiji. Postoji više načina da se protiv njih bori. Jedan dio javnosti već ima duboko nepovjerenje u medije i stoga često ne „nasjeda“ automatski na manipulacije i dezinformacije. Oni koji su manje pismeni digitalno i medijski, skloni su vjerovati takvim manipulacijama i dezinformacijama bez kritičkog razmišljanja. A, ima i onih, iako rjeđe, koji su nesigurni i žele dalje istraživati. Sami istražuju ili se konsultuju s ekspertima - kao što su fekt-čekeri (oni koji se bave provjerom činjenica).“
Širenje dezinformacija, pogrešnih informacija i zlonamjernih informacija je nešto što je van kontrole pojedinaca, ali nešto čime se može upravljati kolektivnim naporima. Ipak, svaka osoba duguje svojoj zajednici, bilo da je fizička ili digitalna, da uloži truda barem u minimalnu provjeru prije nego proširi vijesti. Za mladu ženu koja je napadnuta na Kosovu, lažno optuženog muškarca iz Srbije i novinarku koja je bila meta zlonamjernih Telegram kanala, manipulativne tvrdnje nisu samo dijelovi sadržaja preko kojih se skroluje, već stvari koje su negativno uticale na njihove živote.
Kako bi u budućnosti spriječili ovakve slučajeve - dešifriraj prije nego podijeliš.
Sadržaj ovog teksta ne odražava zvanično mišljenje Evropske unije. Odgovornost za informacije i stavove iznesene u članku u potpunosti snose autori.
(WeBalkans)
