Digitalna transformacija u Crnoj Gori nije samo tehnološki trend, već je i strateški prioritet koji ima za cilj unapređenje efikasnosti i transparentnosti javne uprave, ali i stvaranje ambijenta u kojem će građani i privreda imati brži, lakši i sigurniji pristup uslugama koje pruža država. U ovom procesu, jedan od ključnih elemenata jeste interoperabilnost sistema javne uprave. Upravo zato, Ministarstvo javne uprave u kontinuitetu radi na unapređenju mehanizama koji će obezbijediti nesmetanu i sigurnu razmjenu podataka između institucija.
Konceptom digitalne transformacije predstavljamo suštinsku promjenu načina na koji društvo funkcioniše – kako institucije upravljaju podacima, kako komuniciraju sa građanima i kako pružaju usluge. Ona prevazilazi puku primjenu tehnologije i postaje sredstvo redefinisanja odnosa između države i korisnika njenih usluga. Omogućava veću transparentnost, efikasnost i inkluzivnost, jača učešće građana u donošenju odluka i podstiče razvoj inovativnih rješenja u javnom i privatnom sektoru.
U svojoj srži, digitalna transformacija teži izgradnji društva u kojem informacije slobodno i bezbjedno cirkulišu, odluke se zasnivaju na tačnim i ažurnim podacima, a potrebe građana se rješavaju brzo i efikasno. Riječ je o prelasku sa papirne na elektronsku upravu, ali i o kulturnoj promjeni unutar institucija ka otvorenosti, odgovornosti i korisničkoj orijentaciji. Tako društvo postaje otpornije, konkurentnije i spremnije za savremene izazove.
U kontekstu crnogorskih reformi, digitalna transformacija nije samo nacionalni cilj, već i sredstvo za dostizanje evropskih standarda i jačanje demokratskih institucija. Jedan od ključnih preduslova tog procesa jeste izgradnja funkcionalne interoperabilnosti, koja omogućava nesmetanu komunikaciju i razmjenu podataka između svih nivoa uprave. Time se postiže sistem koji je proaktivan, predvidiv i efikasan u odgovoru na potrebe građana i privrede.
Zašto je interoperabilnost važna?
Interoperabilnost označava sposobnost različitih informacionih sistema i organizacija da komuniciraju, razmjenjuju podatke i koriste te podatke na efikasan način. U kontekstu javne uprave, to znači da institucije moraju biti sposobne da na standardizovan, bezbjedan i efikasan način međusobno razmjenjuju informacije koje su relevantne za pružanje usluga građanima i privredi. Bez ove mogućnosti, digitalna uprava ostaje fragmentisana, a usluge spore i komplikovane.
Uspostavljanjem punog kapaciteta interoperabilnosti, država eliminiše suvišne administrativne barijere koje su ranije opterećivale građane i privredu. Svaki korak koji vodi ka automatizaciji i integraciji podataka između institucija predstavlja značajan pomak ka funkcionalnijoj i dostupnijoj javnoj upravi.
Zakonodavni okvir kao osnova za obaveznu razmjenu podataka
Obaveza institucija da razmjenjuju podatke definisana je zakonima, čime se jasno naglašava odgovornost državnih organa u osiguravanju efikasnosti administrativnih procesa. Članom 105 Zakona o upravnom postupku propisano je da podatke o činjenicama o kojima se vode službene evidencije pribavlja službeno lice po službenoj dužnosti. Ovo znači da građanin nije dužan da dostavlja dokumente koje država već posjeduje, naprotiv, institucije međusobno moraju preuzimati te podatke po službenoj dužnosti.
Dodatno, članom 19 Zakona o elektronskoj upravi jasno je definisano da su institucije koje vode elektronske registre dužne da razmjenjuju podatke putem Jedinstvenog sistema za elektronsku razmjenu podataka (JSERP). Ovaj sistem predstavlja glavno jezgro za razmjenu podataka između institucija i osnovu za izgradnju potpuno funkcionalne digitalne uprave. Ne postoji alternativa osim pune usklađenosti svih institucija sa ovom zakonskom normom ako želimo da dostignemo evropske standarde digitalne uprave.
Benefiti za građane i privredu: Ušteda vremena, resursa i povećano povjerenje
Implementacijom JSERP sistema ostvaruje se ključna korist za građane i privredu: više nije potrebno fizički dostavljati dokumente koji su već u posjedu neke državne institucije. Time se znatno smanjuje birokratija, štedi vrijeme i novac, a građani dobijaju bržu i kvalitetniju uslugu, dok se privreda rasterećuje nepotrebnih procedura, što direktno doprinosi boljem poslovnom ambijentu.
Primjer jednog građanina koji više ne mora da odlazi u tri različite institucije po izvode, uvjerenja i potvrde, već sve te podatke institucije preuzimaju međusobno u njegovom interesu, simbolizuje suštinsku transformaciju odnosa između države i korisnika usluga. Vrijeme provedeno na šalterima zamijenjeno je jednostavnom i brzom procedurom, a ono je jedan od najvrednijih resursa savremenog čovjeka i upravo interoperabilnost omogućava njegovu racionalniju upotrebu.
Danas JSERP koristi 23 institucije, a 57 registara je prijavljeno u Metaregistar. Aktivna je razmjena podataka između 18 parova registara, putem konkretnih web-servisa. Među najznačajnijim primjerima su:
Ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite;
Razmjena podataka sa Informacionim sistemom obrazovanja Crne Gore (MEIS);
Elektronski servis “e-peticija”;
Obračun i naplata lokalnih prihoda (npr. Glavni grad Podgorica);
Povezivanje sa Upravom prihoda za potrebe Fonda za zdravstveno osiguranje;
Korišćenje podataka iz kaznene evidencije za e-javne nabavke.
Ovi primjeri jasno ukazuju da digitalna razmjena podataka nije samo tehničko pitanje, već osnovni preduslov za stvaranje efikasne, dostupne i transparentne uprave.
Ipak, kao Ministarstvo nijesmo još u potpunosti zadovoljni brojem registara koji su trenutno uvezani na JSERP i smatramo da nivo razmjene podataka među institucijama i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, odnosno da je neophodno da razmjena podataka postane pravilo, a ne izuzetak.
Međuinstitucionalna saradnja kao preduslov uspjeha
Uspostavljanje funkcionalne interoperabilnosti zahtijeva visok nivo međuinstitucionalne saradnje. Nije dovoljno imati razvijenu tehnologiju i propise ako izostaje koordinacija i zajednički rad svih institucija. Zato Ministarstvo javne uprave konstantno radi na jačanju svijesti o značaju timskog pristupa i razmjene znanja među institucijama. Posebno mjesto zauzima koncept tzv. “ljudske interoperabilnosti” – sposobnosti službenika da međusobno komuniciraju, razumiju različite nadležnosti i ujednačeno primjenjuju standarde.
Pored tehničkih i pravnih preduslova, međuljudska dimenzija saradnje je ono što daje stvarnu vrijednost interoperabilnosti. Svaki službenik u sistemu mora biti svjestan svoje uloge u cjelokupnom procesu digitalizacije. To je pitanje profesionalne odgovornosti, ali i kolektivne vizije jedne moderne uprave.
U tom smislu, težimo ka potpunoj primjeni koncepta „one and only“ – principa prema kojem institucije države podatke od građanina traže samo jednom, a svaki dalji zahtjev se rješava kroz međuinstitucionalnu razmjenu informacija. Ovaj princip ne samo da povećava efikasnost, već gradi i povjerenje građana u sistem. On simbolizuje prelazak sa reaktivnog na proaktivni model uprave – uprave koja anticipira potrebe i djeluje u korist korisnika.
Reformska agenda i plan rasta kao prilika za ubranje digitalne transformacije
Digitalna transformacija i interoperabilnost sistema imaju centralnu ulogu u reformskoj agendi i Planu rasta za Crnu Goru, koje predstavljaju strateške okvire za ubrzanje evropskih integracija i ekonomskog razvoja. Kroz Plan rasta, Crna Gora dobija priliku da dodatno ojača digitalne kapacitete, poboljša institucionalnu efikasnost i osigura veću dostupnost javnih usluga. U fokusu je stvaranje pametne, održive i inkluzivne administracije, koja putem interoperabilnosti eliminiše dupliranja procedura i obezbjeđuje građanima i privredi jednostavan, siguran i predvidiv pristup uslugama. Uspješna realizacija ovih ciljeva ne samo da doprinosi jačanju vladavine prava i borbi protiv korupcije, već direktno podiže kvalitet života i otvara vrata novim investicijama.
Ovaj proces je snažno povezan sa evropskim integracijama i regionalnim inicijativama na Zapadnom Balkanu, koje teže boljoj povezanosti i kompatibilnosti javnih administracija. Evropska unija sve više insistira na uspostavljanju jedinstvenog digitalnog tržišta (Single Digital Market), a interoperabilnost je temelj tog sistema. Zemlje kandidati koje žele postati dio tog tržišta moraju već danas ulagati u usklađivanje sa evropskim standardima i razvijati digitalne infrastrukture koje omogućavaju nesmetanu prekograničnu razmjenu podataka. Crna Gora, kao predvodnik u evropskim integracijama u regionu, ima priliku da kroz digitalnu transformaciju ne samo unaprijedi sopstveni sistem, već i doprinese regionalnoj saradnji i povezivanju digitalnih servisa unutar Zapadnog Balkana, čime bi se dodatno osnažili procesi ekonomske integracije i stabilnosti u regionu.
Budućnost digitalne uprave u Crnoj Gori
Ministarstvo javne uprave planira da u narednom periodu intenzivno radi na uspostavljanju novog i sveobuhvatnog okvira interoperabilnosti, koji će uključiti jasne smjernice, tehničke standarde i institucionalne mehanizme za razmjenu podataka. Cilj je da interoperabilnost postane osnovno pravilo, a ne tehnički izazov – osnova jedne moderne, otvorene i uslužne administracije.
Ministarstvo će dodatno raditi na:
Standardizaciji poruka i formata za razmjenu podataka između sistema;
Uvođenju jedinstvenih protokola koji povećavaju sigurnost i tačnost razmjene;
Edukaciji službenika i povećanju digitalne pismenosti građana;
Promociji benefita digitalnih usluga kroz javne kampanje;
Proširenju broja povezanih institucija i registara u okviru JSERP-a.
Digitalna transformacija ne smije biti selektivna. Ona mora uključiti sve nivoe vlasti – lokalni, državni i sektorski. Samo tako možemo govoriti o jedinstvenom i inkluzivnom sistemu koji jednako služi svakom građaninu, bez obzira na mjesto prebivališta ili prirodu potrebe.
Uvođenjem jasnih standarda i obavezne razmjene podataka, Crna Gora stvara temelje za savremenu, otvorenu i efikasnu javnu upravu. Interoperabilnost više nije tehnički izazov, već ključni faktor uspjeha u reformi javne uprave. Uz punu primjenu zakonskih normi i intenzivnu saradnju između institucija, ostvarujemo digitalnu upravu koja će biti pravi servis građanima i privredi.
Ulaganje u interoperabilnost je ulaganje u budućnost Crne Gore kao moderne, efikasne i evropski orijentisane države. Naš zadatak nije samo tehnološki – naš zadatak je duboko društveni, jer gradimo sistem koji štedi vrijeme, povećava povjerenje i osigurava bolji kvalitet života za svakog pojedinca.
(Ministarstvo javne uprave)
