Projekat „Awareness Raising on Environmentally Sound Management of Plastic Wastes in Montenegro“ (Podizanje svijesti o ekološki prihvatljivom upravljanju plastičnim otpadom u Crnoj Gori), koji finansira NORAD kroz program Small Grants Programme on Plastic Waste (SGP, treći ciklus) u okviru Bazelske konvencije, donio je važne rezultate u oblasti unapređenja upravljanja plastičnim otpadom i usklađivanja nacionalnog sistema sa međunarodnim standardima. Projekat, koji zajednički sprovode Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore (EPA) i Regionalni centar Bazelske konvencije u Bratislavi, realizovan je kroz više aktivnosti koje su obuhvatile analizu postojećih podataka o plastičnom otpadu, procjenu kapaciteta za reciklažu u zemlji i regionu, te obuku carinskih službenika za kontrolu prekograničnog kretanja otpada.
JAČANJE SISTEMA PODATAKA I INSTITUCIONALNIH KAPACITETA
U okviru prve faze projekta, urađen je inventar transgraničnog kretanja plastičnog otpada i plastičnih proizvoda u periodu 2019–2023. godine. Analiza je pokazala da u Crnoj Gori još uvijek ne postoji sveobuhvatan sistem prikupljanja podataka specifičnih za plastične tokove, ali da je ostvaren značajan napredak kroz uspostavljanje digitalne platforme 3R sistem, koja će omogućiti pouzdano praćenje otpada i izvještavanje prema međunarodnim obavezama. Takođe, analizom carinskih podataka utvrđeno je da su količine plastičnog otpada koje se izvoze iz Crne Gore u porastu, što ukazuje na jačanje privatnog sektora u oblasti sakupljanja i prerade sekundarnih sirovina. Novi Zakon o upravljanju otpadom (2024) predviđa i uvođenje sistema proširene odgovornosti proizvođača (EPR), koji će dodatno unaprijediti kontrolu i reciklažu plastičnog otpada.
ANALIZA TRŽIŠTA I GENERISANJA OTPADA
Korišćenjem UNEP-ovih alata za izračunavanje količina plastike stavljene na tržište (Plastic Put on the Market Tool) i plastičnog otpada koji se generiše (Plastic Waste Generation Tool), urađena je detaljna procjena plastičnih tokova u zemlji. Rezultati su pokazali da je pakovanje daleko najveći izvor plastičnog otpada u Crnoj Gori, sa kontinuiranim rastom u posljednjih pet godina. Tokom 2023. godine, sektor ambalaže činio je više od 160.000 tona plastike stavljene na tržište, dok su sektori transporta i građevinarstva slijedili sa znatno manjim udjelima. Najzastupljeniji polimeri su polietilen (PE) i polipropilen (PP), a u manjoj mjeri PET, PVC i PUR.
POTENCIJALI I REGIONALNA SARADNJA
Treća komponenta projekta obuhvatila je inventar potencijala za reciklažu plastičnog otpada u Crnoj Gori i susjednim zemljama. Izvještaj je pokazao da Crna Gora trenutno raspolaže ograničenim kapacitetima za preradu plastike, dok se u regionu – posebno u Srbiji, Hrvatskoj i Turskoj – nalazi veliki broj licenciranih postrojenja koja bi mogla da posluže kao partneri u obradi otpada. Uprkos ograničenim kapacitetima, u zemlji već djeluju dva licencirana operatera za tretman i reciklažu plastičnog otpada – „Hemosan“ d.o.o. iz Bara, sa dozvolom za operaciju R3 i godišnjim kapacitetom od 85 tona, te „FIM-ING“ d.o.o. iz Podgorice, sa istom vrstom dozvole i kapacitetom od 90 tona. Ovi primjeri potvrđuju da Crna Gora posjeduje osnovu za dalji razvoj domaćih kapaciteta i reciklažne industrije, uz potrebu za dodatnim investicijama i sistemskom podrškom.
OBUKA I PODIZANJE SVIJESTI
Poseban segment projekta posvećen je obuci carinskih službenika o prepoznavanju i kontroli ilegalnog prekograničnog prometa plastičnog otpada. Trening, održan u julu 2025. godine, obuhvatio je pregled međunarodnog i nacionalnog zakonodavstva, sistem oznaka i klasifikacije plastičnog otpada (Basel kodovi B3011, A3210, Y48), kao i praktične procedure za inspekciju sumnjivih pošiljki. Materijal razvijen u okviru obuke poslužiće i kao stalni priručnik za buduće generacije carinskih službenika.
ZAKLJUČAK
Rezultati projekta pokazuju da Crna Gora pravi značajan iskorak ka modernom, digitalizovanom i transparentnom sistemu upravljanja otpadom, usklađenom sa zahtjevima Bazelske konvencije i EU propisa. Uspostavljanje pouzdanih baza podataka, razvoj sistema proširene odgovornosti proizvođača, te regionalna saradnja sa reciklažnim kapacitetima u susjednim zemljama, predstavljaju ključne korake ka ostvarivanju cilja – prelaska na kružnu ekonomiju i smanjenje zagađenja plastikom u Crnoj Gori. Projekat je primjer uspješne saradnje između nacionalnih institucija i međunarodnih partnera, i predstavlja osnovu za dalje aktivnosti koje će doprinijeti boljoj zaštiti životne sredine i održivom razvoju zemlje.
( Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore )
