U periodu kada se u regionu sve glasnije traže primjeri odgovornog i modernog upravljanja, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore pozicioniralo se kao institucija koja ne čeka na promjene – već ih pokreće.
Na čelu ove transformacije nalazi se ministarka Naida Nišić, prepoznata kao dio nove generacije liderki. Već u prvoj polovini mandata ostvareni su rezultati koji su ubrzali tržište rada, unaprijedili socijalnu politiku i približili Crnu Goru najnaprednijim evropskim standardima. Posebno je važno to što reforme nijesu ostale zapisane u dokumentima – već se vide u svakodnevici građana, od modernizovanog zakonodavstva do jačanja radnih prava i novih politika za mlade i najranjivije.
Ministarstvo je izgradilo reputaciju institucije koja planira umjesto da samo reaguje, koja sprovodi umjesto da odlaže, i koja jasno poručuje da je dostojanstven rad temelj države koja želi biti dio savremene Evrope.
Nakon dvije godine na čelu Ministarstva, šta smatrate najvećom promjenom koju ste unijeli u sistem?
Najznačajnija promjena je to što smo konačno uveli red, jasnoću i dugoročno planiranje. Kada upravljate sistemom koji dodiruje živote svih građana – od radnika, roditelja, poslodavaca, mladih, osoba sa invaliditetom – onda nema prostora za improvizaciju. Uspjeli smo da radno zakonodavstvo vratimo u fokus, da ga uskladimo sa evropskim standardima i da ga modernizujemo tako da radnici dobiju veća prava, a poslodavci stabilniji okvir poslovanja.
Uveli smo programe koje Crna Gora nikada ranije nije imala, poput Garancije za mlade. Otvorili smo vrata evropskim fondovima – potpisan je najveći finansijski sporazum do sada, vrijedan 31,6 miliona eura, namijenjen zapošljavanju i socijalnoj inkluziji. I što je možda najvažnije – uspostavili smo novu kulturu odgovornosti u institucijama. To je temelj svake reforme.
EU integracije su važan dio rada vašeg Ministarstva. Kako konkretno evropski proces mijenja radne politike u Crnoj Gori?
Evropske integracije predstavljaju tehničku, zahtjevnu i duboku promjenu sistema. U oblasti rada to znači usklađivanje svakog segmenta zakonodavstva sa evropskim direktivama, posebno u pogledu jednakih zarada, zaštite radnika, ravnoteže privatnog i poslovnog života i prevencije zlostavljanja na radu.
U 2025. završili smo ključne zakonske nacrte: Zakon o radu, Zakon o stalnom sezoncu i Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova. Time pripremamo teren za potpuno moderan sistem rada. Kroz IPA III programe i saradnju sa Evropskom komisijom, naši timovi su obučeni, procedure jasnije i transparentnije, a institucije prvi put imaju dovoljno kapaciteta da upravljaju EU fondovima bez „gašenja požara“.
Crna Gora je danas u stanju da povlači sredstva, primjenjuje politike i gradi sistem usklađen sa najboljim evropskim praksama. Suština je da naši građani žive standarde koji se primjenjuju u modernoj Evropi.
Reforme radnog zakonodavstva često izazivaju otpor. Šta smatrate ključnim iskorakom u toj oblasti?
Reforme radnog zakonodavstva uvijek su najosjetljiviji dio posla, jer zadiru u prava, obaveze i odnose radnika i poslodavaca. Naš pristup bio je zasnovan na saradnji – ništa nismo radili bez socijalnih partnera. Formirali smo radne grupe i uključili sindikate, poslodavce i međunarodne organizacije. Uveli smo evropske principe jednakosti zarade i bolji balans privatnog i radnog života.
Zakon o stalnom sezoncu posebno je važan: prvi put rješavamo realan problem ekonomije koja zavisi od sezonskog rada, a istovremeno štitimo ljude koji rade u najintenzivnijim sektorima.
Važan iskorak je i rješavanje pitanja zaostalih zarada bivšim radnicima kroz Fond rada – to je poruka da država ne zaboravlja one koji su najviše pogođeni nepravdom.
Crna Gora se suočava sa odlaskom mladih. Šta je suština programa Garancija za mlade i zašto je važna?
Garancija za mlade je najveći reformski program za mlade u istoriji Ministarstva. Ona garantuje da nijedna mlada osoba neće ostati na evidenciji Zavoda za zapošljavanje duže od četiri mjeseca bez ponude posla, obuke, prakse ili nastavka obrazovanja. To je novi pristup koji uvodi personalizovanu podršku, brzu intervenciju i mehanizme koji sprečavaju da mladi uđu u začarani krug nezaposlenosti.
Pilot-program pokrenut je u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju – gradovima u kojima je potreba najveća. Rezultati su već vidljivi: više mladih je aktivirano i uspostavljena je jača povezanost sa poslodavcima.
Ovo je evropski model prilagođen crnogorskom kontekstu i vjerujem da će donijeti značajne promjene za generacije koje dolaze.
Podrška najranjivijima važan je dio Vašeg rada. Koji su najvažniji pomaci u oblasti socijalne inkluzije i OSI politika?
Crna Gora napreduje kao društvo samo ako napreduju oni koji imaju najmanje šanse. Na tom principu gradimo sve politike prema osobama sa invaliditetom. Kroz izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji podižemo standarde zapošljavanja OSI, a u saradnji sa međunarodnim partnerima sprovodimo programe i obuke koji jačaju institucije koje rade sa ovom populacijom.
Veliki iskorak napravljen je u oblasti zaštite i zdravlja na radu – usvojili smo Pravilnik o mjerama zaštite od izloženosti hemijskim materijama i pripremili novi Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, usklađen sa evropskim direktivama i upućen Evropskoj komisiji.
Kroz globalne mreže poput GCSI, Crna Gora prvi put učestvuje u kreiranju međunarodnih politika socijalne ekonomije – što pokazuje da i mala zemlja može biti dio važnih globalnih inicijativa.
Često govorite da je socijalni dijalog temelj svih reformi. Šta to znači u praksi?
Reforme ne mogu biti nametnute – moraju biti dogovorene, objašnjene i usaglašene. Zato je socijalni dijalog naš ključni mehanizam, ne samo formalno, već i suštinski. Donijeli smo dva važna zakona: Zakon o štrajku i Zakon o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja. Njihova vrijednost je u tome što uvode red, legitimitet i kulturu pregovaranja.
Digitalizujemo Registar sindikalnih organizacija, što je važan korak za veću transparentnost i profesionalizaciju sistema.
Istakla bih da je Inspekcija rada samo u 2025. godini sprovela više od 6.000 nadzora – što pokazuje da država stoji iza zakona i štiti radnika.
Sve ove promjene imaju zajednički cilj: moderno, dinamično i pravedno tržište rada. Državu u kojoj se rad cijeni, a radnik štiti. I vjerujem da smo pokazali da Crna Gora može biti primjer u regionu – ako ima viziju, hrabrost i tim koji vjeruje u rezultate.
Šta je za Vas lično najveći motiv u ovom poslu?
Najveći motiv je to što svaka odluka ima lice čovjeka koji radi, brine, traži priliku i želi sigurnost. Kada imate te ljude pred očima, kada vidite njihove nade i očekivanja, shvatite da politika nije posao – ona je obaveza. I to vas pokreće da radite više, bolje i hrabrije.
Kako izgleda Crna Gora za koju se borite?
Vidim državu u kojoj institucije ne kasne, u kojoj se rad poštuje, u kojoj mladi ostaju i stvaraju, i u kojoj pravila važe jednako za sve.
Vidim Crnu Goru koja ne prati svijet, već ide u korak s njim – samopouzdano i odlučno.
To je vizija države u kojoj ljudi vjeruju u sistem, a sistem vjeruje u ljude.
(Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore)
