Iza jedne od ključnih funkcija u crnogorskoj energetici stoji žena koju pokreće jednostavna, ali snažna ideja: da se odgovornost prema državi mjeri onim što ostavljamo budućim generacijama. Zorana Sekulić energetiku ne vidi samo kao tehničku oblast, već kao prostor u kojem se grade stabilnost, odgovornost i povjerenje u državu.
Kao v. d. generalne direktorice Direktorata za naftu i gas, učestvuje u kreiranju politika koje određuju energetsku budućnost Crne Gore, ali i u svakodnevnim operativnim procesima koji osiguravaju njenu bezbjednost. Njena najveća profesionalna snaga leži u spoju nauke i posvećenosti – u uvjerenju da svaka odluka mora imati dugoročni smisao. Porodica joj je najveća životna podrška, oslonac koji joj daje snagu i stabilnost u svemu što radi. Zorana je primjer tihog liderstva koje se ne gradi riječima, već rezultatima. A rezultati, u ovoj oblasti, govore mnogo više od riječi.
Šta je obilježilo Vaš profesionalni put i kako je izgledao put do energetike?
Moj profesionalni put oblikovali su ljubav prema Crnoj Gori i uvjerenje da odgovornost prema zemlji znači ostaviti sistem jačim nego što smo ga zatekli. Zato svoj rad ne doživljavam samo kao posao, već kao ličnu misiju – da iskustvo, nauku i državne politike usmjerim ka rješenjima koja traju i koja stvarno mijenjaju našu energetsku sliku.
Počela sam u međunarodnom okruženju, predstavljajući Crnu Goru na EXPO-u u Šangaju 2010. godine, nakon čega je uslijedio rad u Skupštini Crne Gore, a zatim deset godina u korporativnom sektoru, u Nikšićkoj pivari, dijelu Molson Coors grupacije, jedne od najvećih i najstarijih pivarskih kompanija na svijetu, sa stogodišnjom tradicijom, globalnim portfoliom brendova i prisustvom na desetinama tržišta. Kao inženjerka za kontrolu kvaliteta u takvoj organizaciji, naučila sam šta znači raditi po najvišim međunarodnim standardima, dosljednost, profesionalizam i pažnja prema detaljima.
Taj period mi je dao najdragocjeniju lekciju: da se svaki rezultat vidi, da povjerenje dolazi isključivo iz rada i da je disciplina osnov svakog uspjeha. Taj profesionalni temelj mi je kasnije olakšao prelazak u državnu administraciju, gdje dinamika rada jeste drugačija, ali je odgovornost jednako velika.
Šta Vas je motivisalo da iz korporativnog okruženja pređete u državnu upravu i kako danas izgleda ravnoteža između tako odgovornog posla i života van kancelarije?
Odluka da pređem u državnu upravu nije bila rezultat jednog trenutka, već sazrijevanja. U jednom periodu svog života postala sam svjesna da stečeno iskustvo ima najveću vrijednost onda kada postane dio rješenja koja služe široj zajednici. Energetika je oblast u kojoj svaka odluka ima dugoročne posljedice, i upravo me je ta odgovornost privukla. Osjetila sam da mogu doprinijeti na mjestu gdje se donose politike koje oblikuju budućnost države.
Što se „balansa“ tiče, moram reći ono što mnoge žene osjećaju, ali rijetko izgovaraju: savršena ravnoteža ne postoji. Postoji iskrena namjera da budete prisutni tamo gdje ste najpotrebniji, i postoji stalno prilagođavanje. Ja sam prije svega majka dva dječaka, i jednako predano kao što vodim profesionalne procese, nastojim da budem uz njih dok rastu i formiraju svoje vrijednosti.
Naučila sam da dani nisu jednaki. Nekad posao zahtijeva punu koncentraciju od jutra do večeri; nekad porodica. Umjesto ideala o „savršenom balansu“, trudim se da živim princip prioriteta: da budem posvećena onome što je u tom trenutku najvažnije. I tako se, iz dana u dan, te dvije uloge međusobno dopunjuju, jedna me čini odgovornijom, druga me čini smirenijom i jačom.
Ne vjerujem da je balans cilj. Vjerujem da je cilj smisao u onome što radimo, i profesionalno i porodično. I kada ga ima, onda i dani koji traju „u tri smjene“ imaju svoju vrijednost.
Šta je bio ključni razlog da energiju i znanje usmjerite upravo u energetike, oblast koja istovremeno traži viziju, odgovornost i snažan timski rad?
Energetika je oblast u kojoj se odluke donose danas, a njihove posljedice osjećaju decenijama. Upravo ta dugoročna odgovornost bila je razlog zašto sam željela da radim u sektoru u kojem znanje i iskustvo omogućavaju da se sistem gradi na zdravim osnovama. Rad u Ministarstvu energetike i rudarstva doživljavam kao privilegiju, ali i odgovornost, jer je to mjesto gdje se kreiraju politike koje utiču na sigurnost, stabilnost i razvoj države.
Moje akademsko usmjerenje dodatno je učvrstilo tu odluku. Doktorat na temu vodonične energetike i novih materijala za skladištenje vodonika, otvorio je potpuno novi način razumijevanja – kako savremene tehnologije mogu unaprijediti energetske politike i učiniti tranziciju održivijom.
U energetici me inspiriše i stalna saradnja sa privredom. Energetske kompanije nose značajan dio odgovornosti i investicija, a država kreira okvir u kojem te investicije postaju razvoj. Posebno mi znači saradnja sa izuzetno stručnim pojedincima iz različitih oblasti energetike, čije znanje i iskustvo obogaćuju svaki proces. Upravo takva saradnja daje rezultate koji se osjećaju na nivou čitavog društva.
Poseban segment čini rad sa međunarodnim partnerima, jer vjerujem da se stvarni napredak gradi kroz saradnju, razmjenu znanja i povjerenje sa partnerima iz regiona i svijeta. Upravo zahvaljujući trudu da se uspostave što kvalitetniji profesionalni odnosi, dobila sam poziv za učešće na najprestižnijoj obuci američkog State Departmenta u oblasti energetike, kao i priliku da predstavljam Crnu Goru u okviru NATO struktura vezanih za energetsku bezbjednost.
Energetski sektor nije priča pojedinca, to je timski rad u najširem smislu te riječi. Zato smatram privilegijom što vodim tim od pet izvanrednih, stručnih i posvećenih žena, sa kojima sam ostvarila rezultate na koje sam ponosna.
Iza svakog uspjeha Ministarstva stoji tim koji čini šira struktura Ministarstva, predvođen ministrom Šahmanovićem, čija posvećenost, vizija i spremnost na dijalog daju snažan okvir svakom procesu. Energetika jeste tehnički izazovna oblast, ali njen pravi temelj su ljudi koji je nose.
Energetski sektor je u prethodnom periodu ostvario vidljive rezultate. Šta smatrate najvažnijim iskoracima?
U prethodnom periodu ostvaren je napredak koji potvrđuje da i mali sistemi, uz jasnu strategiju, mogu postići mnogo.
Poseban iskorak napravljen je u oblasti obnovljivih izvora energije. Usvojen je Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, u potpunosti usklađen sa evropskim standardima. Uveden je i novi model podsticaja za razvoj obnovljivih izvora, što je otvorilo vrata najvećem investicionom ciklusu u istoriji crnogorske energetike – javnoj aukciji za solarne elektrane od 250 MW. Paralelno se razvijaju politike dekarbonizacije transporta: uvode se biogoriva i stvaraju uslovi za postepeno uključivanje zelenog vodonika kao alternativnog goriva.
Novi Zakon o energetici ojačao je prava potrošača i pripremio Crnu Goru za integraciju u jedinstveno evropsko tržište električne energije. Ovim zakonom prvi put su uvedene energetske zajednice i aktivni kupci, dinamičko tarifiranje i agregatori. Takođe su unaprijeđeni standardi zaštite ranjivih potrošača kroz definisanje energetskog siromaštva.
Donesen je Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji postavlja temelje stabilnog snabdijevanja tržišta. Paralelno je pokrenuta rekonstrukcija skladišta i nabavka rezervi, vrijedna skoro 15 miliona eura tokom 2025. godine. Usvojen je i Zakon o mjerama bezbjednosti pri istraživanju nafte i gasa u podmorju, čime su dodatno učvršćeni standardi bezbjednosti.
Modernizuje se i zakonodavstvo u rudarstvu – izrađuju se novi zakoni o geološkim istraživanjima i o rudarstvu, radi boljeg nadzora nad resursima, veće pravne sigurnosti i usklađivanja sa standardima zaštite životne sredine.
Izrađen je Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) do 2030. godine (s projekcijama do 2050), koji jasno definiše pravce dekarbonizacije, ubrzan razvoj obnovljivih izvora, jačanje mreže i skladištenja, unapređenje energetske efikasnosti i pravednu tranziciju – posebno za Pljevlja.
Evropska komisija i Energetska zajednica potvrdile su da je Crna Gora regionalni lider u realizaciji energetskih reformi. Posebno se ističu brzina donošenja zakona, konkretni rezultati i jasna politička volja za ubrzanje prelaska na čistu energiju.
Ministarstvo sprovodi i Reformsku agendu za Zapadni Balkan uz podršku Evropske unije – od devet planiranih koraka realizovano je već sedam.
Crna Gora danas ima osnažen institucionalni okvir, jasnu energetsku strategiju i kapacitete da bude kredibilan partner velikim investitorima. Stvoreni su uslovi za ubrzanu modernizaciju sektora, jačanje sigurnosti snabdijevanja i mrežne infrastrukture, te preuzimanje regionalne liderske pozicije u zelenoj tranziciji.
Energetska tranzicija se ne mjeri samo zakonima, već i projektima na terenu. Koje biste infrastrukturne, investicione i razvojne projekte izdvojili kao najznačajnije za građane i energetsku sigurnost države?
Ministarstvo energetike i rudarstva, paralelno s reformama, sprovodi i konkretne projekte zajedno sa partnerima iz energetskog sektora. Ti projekti direktno utiču na svakodnevni život građana i jačaju otpornost energetskog sistema.
Posebno se izdvaja Transbalkanski elektroenergetski koridor. Do kraja godine biće završena dionica Čevo – Pljevlja, a ubrzano se radi na čitavom koridoru kroz Crnu Goru. Postavljen je strateški cilj povezivanja tržišta sa Italijom do 2027, kroz drugi podmorski kabl, što će omogućiti pristup jedinstvenom evropskom tržištu električne energije. Ovi međunarodni projekti povećavaju kapacitet mreže i povezuju Crnu Goru sa regionom i Evropskom unijom.
U energetsku efikasnost ulažu se značajna sredstva kroz obnovu javnih objekata. Rekonstruisano je sedam zdravstvenih ustanova (4,5 miliona eura) i četiri škole, a planira se obnova još tri škole na sjeveru. U toku je izgradnja Doma starih u Risnu (6,56 miliona eura).
Za elektroenergetsku infrastrukturu obezbijeđeno je oko 15 miliona eura za tri projekta, a kandidovana su i tri nova projekta vrijedna preko 14 miliona eura.
Zahvaljujući projektima „Solari 3000+“, „Solari 500+“ i „Solari 5000+“, na domaćinstvima i u firmama ugrađeno je preko 8.600 solarnih sistema ukupne snage oko 85 MW. Vrijednost ovih projekata prelazi 100 miliona eura, što potvrđuje da solarna energija postaje važan dio energetskog miksa.
Uskoro počinje rad vjetroparka Gvozd (54 MW), uz planirano proširenje za dodatnih 20 MW. Pokrenuta su i geološka istraživanja za izgradnju hidroelektrane na Kruševu.
Ove godine pokrenuta su i dva kapitalna projekta: ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja radi usklađivanja sa standardima zaštite životne sredine, te izmještanje korita rijeke Ćehotine, ključno za dalji rad Rudnika uglja i stabilnost TE Pljevlja.
Realizovani i planirani projekti potvrđuju da Ministarstvo ostaje dosljedno strateškom i odgovornom pristupu. Ministarstvo u saradnji s energetskim kompanijama gradi stabilan i moderan energetski sistem usklađen s evropskim standardima.
Kakva je uloga žene u energetici danas i kako vidite njen dalji razvoj?
Energetika je dugo važila za „muški sektor“, ali to se polako mijenja. Ipak, promjena ne dolazi sama od sebe. Žena u energetici treba podršku na svakom nivou, od porodice, kroz obrazovni sistem, pa sve do institucija i kompanija koje kreiraju mogućnosti.
U Crnoj Gori, uprkos velikom broju stručnih i posvećenih žena, još nemamo žene na čelnim pozicijama u ključnim energetskim kompanijama. To ne govori o njihovim sposobnostima, već o prostoru koji tek treba otvoriti. Ne zato što je to pitanje rodne ravnopravnosti, već zato što žene zaslužuju prostor da doprinesu svojim punim kapacitetom.
Vjerujem da je pravi napredak moguć tek kada vrednujemo sposobnosti, a ne pol. Žene koje dobiju priliku da vode, vraćaju to kvalitetom, znanjem i posvećenošću koju unose u svoj rad.
Za mene, to je suština napretka: ne insistirati, već omogućiti; ne nametati, već prepoznati. Energetika će biti snažnija onoliko koliko bude otvorenija za sve koji joj mogu dati vrijednost, a među njima je mnogo žena čiji doprinos tek treba da postane vidljiv.
Moja vizija je jednostavna: da Crna Gora ima energetski sistem koji je stabilan, održiv i spreman za budućnost i da taj sistem stvaraju ljudi koji svoj posao rade sa znanjem, strašću i odgovornošću.
Ja volim svoj posao, a kada čovjek radi ono što voli, izazovi postaju motivacija, a svaka prepreka prilika da se izgradi nešto bolje.
(Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore)
