Šta je oblikovalo Vaš profesionalni put i kako ste, kao ekonomista po struci, došli do toga da gradite karijeru u tehnologiji i osnujete dvije IT kompanije?
Moja motivacija je oduvijek dolazila iznutra. Ambiciozna sam, radoznala, sve me zanima. Kako bi moja mama rekla: Sanja nikad lakšim putem. Osjećaj da sam uspješno riješila problem ili savladala neki izazov me hrani. Vjerujem da me baš ta potreba da razumijem kako stvari funkcionišu, i da ih unaprijedim, prirodno vodila ka preduzetništvu. Sa druge strane, kao mala sam oduvijek voljela tehnologiju. Ja sam u kući Gardaševića bila ona koja rastavlja, sastavlja i popravlja kompjutere po kući. Uvođenje modem interneta otvorilo mi je potpuno novi svijet – više nisam morala da idem do hercegnovske biblioteke svake druge sedmice, već sam sve što me zanima mogla da pronađem online i da, uz štampač koji i danas imam, pravim svoje male biblioteke. U IT sam ušla gotovo slučajno. Najprije sam dobila priliku da honorarno radim za ME-net, najvećeg hosting provajdera u Crnoj Gori, koji je tada imao odjeljenje za digitalni marketing. Vrlo brzo sam, kako je tim volio da kaže, „sama sebe zaposlila“; nalazila sam načine da doprinesem i mimo početnog dogovora, preuzimala inicijativu i učila što je brže moguće. Upravo tada sam shvatila da moj put nije samo da radim u industriji, već i da je mijenjam: da stvaram okruženja i timove koji funkcionišu drugačije, bolje, i u kojima ljudi mogu da rastu.
Postojao je i jedan lični prelomni trenutak – kada sam prvi put vodila kompleksan digitalni projekat i shvatila da me odgovornost ne plaši, nego me pokreće. U tome mi je uvijek pomagao stav da: ako nešto ne znam danas, naučiću sjutra. Magistarske studije u inostranstvu dale su mi dodatnu širinu. Na London School of Economics and Political Science produbila sam znanje iz bihevioralne ekonomije kao stipendistkinja Chevening programa britanske vlade. To je spojilo moju ekonomsku podlogu u obrazovanju sa razumijevanjem ljudskog ponašanja i načina na koji ljudi koriste tehnologiju, i dalo mi smjer. Po povratku u Crnu Goru, Milutin Pavićević i ja osnivamo Alicorn, koji je od malog tima prerastao u jednu od vodećih digitalnih agencija u zemlji. Kasnije pokrećemo i startap ZUNO Games i, kako kažu, ostalo je istorija.
Kako je Alicorn nastao i koji su ključni trenuci oblikovali njegov razvoj do pozicije u kojoj je danas?
Uočili smo da kompanijama u regionu nedostaje partner koji istinski razumije digitalno okruženje u cjelini – ne samo programere, marketare ili dizajnere, već tim koji se međusobno razumije i govori „istim jezikom“. Da tržištu nedostaje neko ko može da sasluša problem, protumači ga kroz različite discipline i ponudi rješenje koje je kreativno, tehnički inovativno i poslovno efektno. Zato smo od samog početka te 2017. godine željeli da pozicioniramo Alicorn kao digitalnog partnera, a ne samo kao izvršioca.
Sa druge strane, Milutin i ja smo željeli da izgradimo radno okruženje u kojem bismo i sami željeli da radimo: tim koji je znatiželjan, ambiciozan, otvoren i koji se međusobno podržava. Iako mali, od prvog dana smo birali složene i zahtjevne projekte. Upravo su oni ubrzali naš razvoj i formirali Alicorn onakvim kakav je danas: kompaktan tim visokog znanja i interdisciplinarne saradnje, sposoban da rješava kompleksne digitalne izazove.
Na našem putu ističe se nekoliko prelomnih trenutaka. Vrlo rano smo dobili priliku da radimo sa organizacijama poput UNDP-a, Erste banke i DoMEn-a, što nas je uvelo u rad sa sistemima koji imaju jasno definisane standarde i natjeralo da brzo sazrimo. Pandemija je zatim donijela snažan zamah digitalizaciji, u kojem smo morali da isporučujemo brzo i pouzdano, i to je dodatno ojačalo našu poziciju. Posebno važnu ulogu imalo je i uključivanje u međunarodne projekte EU, poput Rock4You, kroz koji smo digitalno opremili Ex-YU Rock muzej u Sarajevu, te LEAD projekta iz kojeg je nastala ESG Coach platforma.
Međutim, rekla bih da se ključna prekretnica desila unutar kompanije 2022. godine, osnivanjem internog odjeljenja za istraživanje i razvoj i njegovanjem kulture intrapreduzetništva. Upravo iz tog ambijenta nastao je ZUNO Games, kao i naš današnji rad u oblasti vještačke inteligencije.
Vaš tim je rano počeo da uvodi napredne servise u domenu vještačke inteligencije. Kako pristupate vještačkoj inteligenciji u Alicornu, koja ste rješenja razvili?
Naš pristup vještačkoj inteligenciji proizašao je iz uvjerenja da AI ne može da živi u silosu. Ne može biti izdvojeni pilot, kratkotrajni eksperiment ili alat uveden zato što je popularan. Ako nije dio šire poslovne transformacije, AI vrlo brzo postaje trošak i tehnološki teret. Zato naše inicijative nikada ne počinju odabirom modela, već pitanjem: „Koji poslovni problem zaista rješavamo?“
Ako problem nije jasno definisan, ili postoji samo želja da se „uradi nešto sa AI-em“, najbolje je uopšte ne krenuti. Rješenje se mora uklopiti u procese, kulturu i infrastrukturu podataka. Često znači da klijentu ne treba „veliki model“, već kombinacija namjenski razvijenih AI pristupa koji daju konzistentan kvalitet, brzinu i pouzdanost.
Za nas je AI, prije svega, organizacijska promjena. Modeli se mijenjaju, tehnologije zastarijevaju, ali ljudi koji razumiju problem, procese i AI ostaju ključni. Zato sa klijentima radimo tako da razvijamo i njihove procese i način razmišljanja, ne samo softver. Kroz naš AI Sprint zajedno sa klijentima mapiramo tokove rada i identifikujemo gdje AI zaista donosi vrijednost. Rezultat su rješenja za automatizaciju procesa, od obrade dokumenata i analize konkurencije, do pripreme izvještaja, kategorizacije podataka ili podrške u nabavkama. Zadaci koji su ranije zahtijevali sate ručnog rada danas se završavaju u sekundama. Razvijamo i napredne AI chatbot sisteme zasnovane na stvarnim podacima kompanije, koji razumiju kontekst, jezik i specifičnosti usluge i time značajno rasterećuju korisničku podršku. Posebno bih izdvojila i AI alat koji trenutno pilotiramo sa desetak crnogorskih kompanija, a koji služi za automatsko praćenje poziva za grantove i tendere. On u realnom vremenu prikuplja i filtrira relevantne pozive iz više izvora, analizira kriterijume i predlaže organizacijama samo one prilike koje su njima relevantne. Proces koji je ranije zahtijevao sate ručnog praćenja sada se obavlja za nekoliko sekundi, što kompanijama daje realnu konkurentsku prednost i značajno štedi vrijeme.
Interna platforma za kreiranje edukativnih igara koja je razvijena u Alicornu, kasnije je prerasla u firmu za sebe – ZUNO Games. Kako je ta ideja nastala i koliko se vođenje startapa razlikuje od vođenja klasičnog biznisa?
Ideja za ZUNO Games nastala je nakon uspjeha edukativne aplikacije „EU na dlanu“, koju smo razvili na zahtjev EU info centra (današnja Evropska kuća). U samo nekoliko mjeseci aplikacija je okupila više od 56.000 igrača, što nam je jasno pokazalo koliko interaktivni formati mogu da promijene iskustvo učenja. U početku je ZUNO Games bio način da se kroz kratke igre i kvizove angažuje zajednica i edukuje javnost. Testiranje tržišta je ubrzo otvorilo mnogo veću priliku: kako da organizacije učine učenje bržim, pristupačnijim i takvim da bude usklađeno sa navikama današnje generacije. Tako je ZUNO Games porastao u platformu za korporativno učenje kroz koju kompanije mogu da pretvore svoje procedure, politike i interne edukacije u kratke, interaktivne i lako mjerljive formate.
Vremenom je ZUNO Games iz internog projekta prerastao u održivu firmu, što je za nas veliki uspjeh. Pogotovo zato što se vođenje startapa i klasičnog biznisa razlikuju se gotovo u svemu. Klasičan biznis traži stabilnost, predvidljivost i jasne procese. Startap živi u neizvjesnosti: proizvod, tržište i poslovni model mijenjaju se iz mjeseca u mjesec, a svaki dan donosi novo testiranje pretpostavki. Startap traži drugačije vještine, i od lidera i od tima. Potrebno je mnogo posvećenosti, upornosti i spremnosti da se uči brže nego što se okruženje mijenja. Nema lakog odustajanja; morate vjerovati u svoju ideju i onda kada rezultati kasne, jer je to priroda svakog početka.
Koji su bili najveći izazovi pokretanja startapa u Crnoj Gori? Da li biste neke stvari danas uradili drugačije?
Kada smo pokretali ZUNO Games, startap ekosistem u Crnoj Gori bio je tek u začetku. Učili smo tako što bismo išli na konferencije širom Evrope, slušali tuđa iskustva i razgovarali sa investitorima kako bismo razumjeli šta je ključno pri građenju skalabilnog proizvoda. Najveći izazov bilo je finansiranje u ranim fazama, kada je rizik najveći, ali smo imali sreću da nas u ključnim trenucima podrže Ministarstvo ekonomskog razvoja i Fond za inovacije, što je omogućilo da se razvijamo brže i stabilnije nego što bismo mogli sami.
Danas je situacija drugačija. Ekosistem je iznjedrio sjajne timove, nove proizvode i ljude koji su iskreno otvoreni za dijeljenje znanja. Postoji jača infrastruktura i više prilika nego ranije, što je ogromna prednost za startape koji tek počinju. I dalje postoji nedostatak finansiranja, ali uglavnom u kasnijim fazama razvoja, kada je potreban intenzivan izlazak na tržište i globalna prodaja.
A da li bih nešto uradila drugačije? Ponekad mi se čini gotovo sve. Ono što sigurno znam jeste da bismo ranije krenuli u testiranje na međunarodnom tržištu. Ipak, svaki izazov kroz koji smo prošli bio je dragocjen i naučio nas mnoštvo vrijednih lekcija na kojima smo danas zahvalni.
Kako izgleda izgraditi tim u kojem žene čine većinu, posebno u tech industriji gdje je to i dalje rijetkost?
Imam privilegiju da sam od prvog dana svoje karijere radila, i danas radim, sa izuzetnim ženama. Danas 55% Alicorna čine žene, i to nije rezultat politike, već prirodan ishod načina na koji gradimo tim.
Bilo mi je važno da, kao što sam i sama imala podršku na početku karijere, isto osjete i žene koje dolaze nakon mene. Trudim se da budem mentor tamo gdje je to potrebno i da izgradimo okruženje u kojem se ljudi posmatraju kao profesionalci, a ne kroz stereotipe. Napredovanje u Alicornu uvijek je bilo zasnovano na meritokratiji: na znanju, radu i zalaganju.
Ponosna sam i na to što su mnoge žene upravo u Alicornu napravile svoje prve profesionalne korake, a danas su, bilo kod nas ili u drugim sistemima, na liderskim pozicijama. Neke od njih su pokrenule i sopstvene inicijative i kompanije, mahom u oblasti IT-a, što je za mene možda i najveća potvrda da je kultura u kojoj smo rasle bila zdrava i podržavajuća.
Za kraj, koja je Vaša poruka djevojkama i ženama koje možda i dalje sumnjaju da li mogu uspjeti u biznisu i tehnologiji u Crnoj Gori?
Rekla bih im ono što sam i sebi mnogo puta ponavljala: sasvim je u redu da sumnjate, ali je važno da ta sumnja nikada ne bude glasnija od vaše ambicije. Tehnologija i preduzetništvo nisu „muški prostori“ i nikako nisu zatvoreni klubovi. To su industrije koje vrednuju radoznalost, upornost i hrabrost da pokušate, čak i kada niste sigurni u ishod.
Na našem tržištu još nema dovoljno ženskih uzora, i iako je to realnost, ne treba da bude prepreka. Budite hrabre, budite prve koje će otvoriti vrata drugima, promijeniti percepciju i pokazati kako izgleda žena koja vodi tim, kreira proizvode i gradi kompanije. Ne čekajte savršen trenutak. Počnite tamo gdje jeste, sa onim što imate. I gradite u hodu. Okružite se ljudima koji vas podržavaju, učite od onih koji znaju više i ne plašite se da budete ambiciozne. I kada uspijete, a hoćete, povucite drugu ženu sa sobom. Tako se mijenja kultura.
(Alicorn i ZUNO Games)
