Održivost počinje svakodnevnim odlukama, ali puni smisao dobija tek kada se one pretoče u djela

To su poručili neki od učesnika konferencije „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“, koja je okupila više od 200 predstavnika različitih sektora i kroz pet panel diskusija i niz keynote izlaganja otvorila teme partnerstava koja donose mjerljive rezultate, otpornosti društva, investicija i inovacija u energetici, otpada kao resursa i odgovornog poslovanja kao konkurentske prednosti, ali i liderstva, ekonomskog osnaživanja žena, odnosa novih generacija prema održivosti, kao i uloge gradova i građana u stvaranju održivijih zajednica.

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović kazao je da održivost, prevedena na jednostavan način, znači odgovoran odnos prema životnoj sredini, racionalnu potrošnju električne energije i promišljanje posljedica svake odluke.

„Važno je da svaki naš naredni potez bude dobro osmišljen i da razmišljamo o tome šta ostavljamo narednim generacijama i kakav svijet ostavljamo našoj djeci“, poručio je Šahmanović.

Govoreći o primjerima u kojima je odluka prerasla u konkretan uticaj, naveo je rad Ministarstva na usklađivanju zakona i zakonskih rješenja iz njegove nadležnosti, sa fokusom na zaštitu životne sredine, korišćenje prirodnih potencijala i razvoj obnovljivih izvora energije.

Prema njegovim riječima, konferencija predstavlja značajnu priliku za razmjenu mišljenja između resora i institucija koje se bave održivim razvojem, kao i za usaglašavanje zajedničkih aktivnosti.

„Ovo je odlično mjesto da čujemo kako kolege iz Ministarstva ekologije i drugih relevantnih ministarstava gledaju na održivi razvoj, da usaglasimo zajedničke aktivnosti i, što je posebno važno, da ih predstavimo međunarodnim partnerima i međunarodnim finansijskim institucijama koje mogu podržati njihovu realizaciju“, kazao je Šahmanović.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić održivost vidi kao disciplinu koja se primjenjuje i u privatnom i u profesionalnom životu.

„Za mene je održivost koju svakodnevno živim disciplina koju sprovodim u životu i u poslu“, kazao je Ćulafić.

Kao jedan od najznačajnijih primjera pretvaranja odluke u uticaj izdvojio je uspostavljanje mreže Natura 2000, kojom je, kako je naveo, obuhvaćeno više od 44 odsto teritorije Crne Gore.

Za Ćulafića konferencija predstavlja i početak snažnijeg podizanja svijesti o značaju zaštite životne sredine.

„Ova konferencija za mene znači novi, inicijalni korak u osvješćivanju svih činilaca društva o značaju koji životna sredina ima“, rekao je Ćulafić.

Izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i investicije u Elektroprivredi Crne Gore Ivan Mrvaljević kazao je da održivost u njegovom svakodnevnom radu prije svega znači promociju obnovljivih izvora energije i rad na izgradnji novih energetskih objekata.

„Podsticanje ljudi da razmišljaju o obnovljivim izvorima energije i da učestvuju u solarnim projektima koje realizujemo, kako bismo svi postali dio pravedne tranzicije, jeste nešto na šta smo ponosni“, kazao je Mrvaljević.

Kao jedan od najvažnijih primjera odluke koja se pretvara u konkretan uticaj izdvojio je projekat izgradnje vjetroelektrane Gvozd.

„Nije bilo jednostavno donijeti odluku i sprovesti sve što je bilo potrebno, ali danas govorimo o kompleksu snage 75 megavata, koji bi trebalo da proizvodi oko 200 gigavat-sati električne energije, dovoljno za snabdijevanje više od 35 hiljada domaćinstava“, kazao je Mrvaljević.

Posebnu vrijednost konferencije vidi u jačanju saradnje između institucija i nevladinog sektora, kao i u razmjeni novih iskustava u oblasti ekoloških praksi.

Pomoćnik direktora Eko fonda Nemanja Peković kazao je da održivost treba da postane stil života, kako pojedinca tako i domaćinstva.

Kao primjere je naveo selektivno odlaganje otpada, održivu mobilnost, korišćenje bicikla i vozila na hibridni ili električni pogon.

„Sve su to aktivnosti koje bi trebalo da postanu prirodan dio svakodnevnog života jednog domaćinstva“, kazao je Peković.

Kada je riječ o institucionalnom djelovanju, kao jednu od najvažnijih odluka u oblasti održivosti izdvojio je formiranje Eko fonda.

„Ako saberemo rezultate postignute u relativno kratkom periodu, možemo reći da je ovakav finansijski instrument nedostajao Crnoj Gori. Sa osnaženim Eko fondom možemo proizvesti mnogo kvalitetnih zelenih projekata“, rekao je Peković.

Naglasio je da je praksa Eko fonda da se ideje ne završavaju na razgovoru, već da dobiju konkretan epilog.

„Nakon ove konferencije sabraćemo rezultate, sagledati dostupne ideje i na osnovu njih kreirati nove programske linije“, zaključio je Peković.

Izvršna direktorica kompanije Sistem MNE Natalija Zindović poručila je da održivost zahtijeva svakodnevnu posvećenost i odgovornost prema generacijama koje dolaze.

„Održivost je nešto čemu se posvećujemo svakog dana i nešto što želimo da ostavimo iza sebe, kako bi korist imale i sadašnje i buduće generacije“, kazala je Zindović.

Kao najbolji primjer odluke koja može proizvesti dugoročan uticaj izdvojila je projekte obnovljivih izvora energije, ističući odgovornost investitora prema životnoj sredini, lokalnim zajednicama, društvu i budućem ekonomskom razvoju.

Nakon konferencije, njen cilj je da neki od velikih projekata o kojima se dugo govori konačno pređu iz faze planiranja u realizaciju.

„Ne želim da veliki projekti ostanu samo slovo na papiru, već da ih vidimo realizovane“, poručila je Zindović.

Izvršna direktorica ICT Cortexa Maja Laušević Odalović održivost posmatra kroz navike koje vremenom postaju dio kulture pojedinca, porodice i organizacije.

Navela je da u njenom domaćinstvu godinama razdvajaju papir, karton, plastiku i staklo, a da je promjena počela nakon što je njeno dijete, još u vrtiću, učestvovalo u edukaciji o reciklaži.

„Jedna mala promjena prerasla je u naviku koja traje i danas. Upravo tako održivost postaje kultura“, kazala je Laušević Odalović.

Kada je riječ o poslovnom okruženju, kao primjer odluke koja je proizvela širi uticaj izdvojila je osnivanje i razvoj ICT Cortexa.

Prema njenim riječima, značajan iskorak napravljen je onda kada su kompanije odlučile da jedna drugu ne posmatraju isključivo kao konkurenciju, već da se udruže oko zajedničkih poslovnih prepreka i rade na stvaranju boljeg ambijenta za razvoj ICT sektora.

Kao konkretan primjer navela je projekat Cortex sela, nastao kao odgovor na prepoznati problem odliva zaposlenih iz ICT sektora.

„Ideja je da kroz stambeni kompleks, pod povoljnijim uslovima, zaposlenima omogućimo da ovdje pronađu svoj dom i ostanu u Crnoj Gori“, kazala je Laušević Odalović.

Dodala je da će ICT Cortex i nakon konferencije nastaviti da razvija ekosistem zasnovan na saradnji, otvara nova pitanja sa javnim institucijama i akademskom zajednicom i traži rješenja koja mogu biti od koristi čitavom društvu.

Konferenciju „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“ organizovale su Vijesti, uz podršku Ministarstva energetike i rudarstva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Media Development Investment Fund-a (MDIF), MK Grupe i Menzies Aviationa.

Partneri projekta su Eko-fond, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, NLB Banka AD Podgorica, Jugopetrol, Coca-Cola HBC Crna Gora, Sistem-mne, L-dema, HiPP, Nu Energy and investment, CROSS-REIS i Boka Verde.

Strateški partneri konferencije su Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Misija OEBS-a u Crnoj Gori i UNDP, dok su prijatelji konferencije Agencija za zaštitu životne sredine, Nelt, Yes Event, Hotel Hilton, PR Centar, Nexus PR, Media Biro, Nova knjiga i AMM. Za Wine & Beverage segment podršku je pružio Wine Empire.

( Konferencija „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“ )