Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera: Crnoj Gori vraćamo status ekološke države

Ekološka mreža Natura 2000 zasigurno je obilježila ovu godinu jer je Crna Gora pokazala da može da prati evropske standarde i trendove u oblasti zaštite prirode, ali i da gotovo polovina njene teritorije ima potencijal za zaštitu. To je ujedno jedan od najvećih rezultata Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, na čijem je čelu Damjan Ćulafić.

• Šta uspostavljanje mreže Natura 2000 konkretno znači za građane Crne Gore i šta će oni od nje imati?

Usvajanje Predloga ekološke mreže Natura 2000 jedan je od najvažnijih iskoraka Crne Gore u oblasti zaštite prirode i snažna potvrda da možemo da pratimo evropske standarde, ali i da odgovorno čuvamo ono što predstavlja naše najveće prirodno bogatstvo. Predložena mreža obuhvata 50,97% kopnene teritorije i 7,06% morskog područja Crne Gore, što govori o izuzetnom prirodnom bogatstvu naše države.

Važno je građanima jasno reći da ekološka mreža Natura 2000 ne znači automatsku zabranu poljoprivrede, stočarstva, šumarstva, turizma ili drugih aktivnosti, niti mijenja pravo svojine. Aktivnosti koje ne ugrožavaju vrste i staništa, zbog kojih je određeno područje predloženo za mrežu, mogu se nesmetano nastaviti, dok će se za planove i projekte koji mogu imati značajan uticaj na prirodne vrijednosti sprovoditi odgovarajuće procjene.

Natura 2000, dakle, nije sistem zabrana, već evropski model koji omogućava da zaštitu prirode pretvorimo u razvojnu šansu. Očuvana priroda može značiti više održivog turizma, kvalitetniju i konkurentniju poljoprivredu, podršku tradicionalnom stočarstvu, održivo gazdovanje šumama, razvoj lokalnih proizvoda i pristup nacionalnim i evropskim fondovima. Naš zadatak je da vlasnicima zemljišta i lokalnim zajednicama jasno objasnimo koje su aktivnosti dozvoljene, koje mjere zaštite su potrebne i kakvu podršku mogu očekivati.

Kada sam izabran za ministra ekologije, oko 15% teritorije Crne Gore bilo je obuhvaćeno različitim oblicima zaštite. Konačnim uspostavljanjem mreže Natura 2000, više od 44% teritorije naše države biće dio jedinstvenog sistema zaštite prirode. To je istorijski iskorak i najveći doprinos jačanju Crne Gore kao ekološke države od njenog proglašenja.

Natura 2000 je dokaz da smo kao društvo sazreli i razumjeli da priroda nije prepreka razvoju, već njegov najvažniji saveznik.

Moram da napomenem da ovo nije rezultat niti djelo jedne institucije. To je plod rada državnih institucija i organa, stručne i naučne zajednice, međunarodnih partnera i organizacija civilnog društva. Posebno zahvaljujem Centru za zaštitu i proučavanje ptica i Crnogorskom društvu mladih ekologa, koji su svojim znanjem i dugogodišnjim terenskim radom dali veliki doprinos ovom procesu. To pokazuje koliko je važno partnerstvo države i civilnog sektora kada radimo na pitanjima od dugoročnog značaja za društvo.

Pred nama je sada nova faza koja se odnosi na upravljanje, očuvanje i odgovorno korišćenje ovih područja. Predlog mreže tek treba da prođe ocjenu Evropske komisije, a predložena područja formalno će postati dio evropske mreže Natura 2000 pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji.

Zato Natura 2000 nije cilj sam po sebi. Ona je potvrda da smo spremni da čuvamo ono što ne možemo ponovo stvoriti. Želimo Crnu Goru u kojoj se mogu paralelno razvijati turizam, poljoprivreda i infrastruktura, ali u kojoj se razvoj planira tako da iza sebe ostavi čistu vodu, zdrav vazduh, očuvane šume i zaštićenu prirodu.

• Sinjajevina je posljednjih godina postala simbol borbe za očuvanje prirode. Da li je cilj Ministarstva da Sinjajevina dobije status parka prirode i šta bi to značilo za njen budući razvoj?

Zasigurno je Sinjajevina jedno od naših najvrednijih prirodnih područja i upravo zbog toga ćemo, kao što sam i ranije najavio, ove godine pokrenuti postupak njene zaštite.

Vjerujem da je i vama, kada govorimo o Sinjajevini, prva asocijacija na ljude koji su se godinama borili za njeno očuvanje. Zato, prije donošenja bilo kakve odluke, bez obzira na to koliko ona iz ugla institucije ili države izgledala opravdano i racionalno, moramo razgovarati sa građanima i lokalnom zajednicom. Jer za znatan broj ljudi Sinjajevina nije samo prirodno područje, već njihova kuća, njihov dom, mjesto njihovog života i dio njihovog identiteta.

I upravo na primjeru Sinjajevine želimo da pokažemo da se politike koje sprovodimo kreiraju zajednički. Za nas je važno da saslušamo ljude, da ih uključimo u procese odlučivanja i da budemo osjetljivi na njihova mišljenja, potrebe i iskustva.

Vrijeme u kojem se odluke donose bez komunikacije sa građanima ostavljamo iza nas. Naš cilj je da izgradimo stvarnu sinergiju između institucija i građana i da, kroz takav odnos, vratimo povjerenje u institucije koje je višegodišnjim nemarnim odnosom bilo narušavano.

Stoga sam, sa pozicije ministra ekologije, insistirao da ova planina bude zaštićena i da bude dio Predloga područja ekološke mreže Natura 2000, jer je svojevremena borba da Sinjajevina ne bude vojni poligon pokazala koliko znače istrajnost, odgovornost i borba za svoju zemlju. Ta energija građana mora biti prepoznata i poštovana, jer upravo građani najbolje znaju vrijednost prostora u kojem žive.

Na kraju, želim da naglasim da naš cilj nije samo da donesemo odluku o zaštiti Sinjajevine, već da pokažemo novi način upravljanja, da institucije slušaju, da građani učestvuju i da zajedno donosimo odluke koje su u interesu zajednice. Samo tako možemo izgraditi povjerenje koje je potrebno i samo tako politike zaštite prirode mogu biti održive na duži rok.

• Da li Crna Gora konačno može napraviti sistemski zaokret – od neuređenih deponija ka savremenom sistemu reciklaže, selekcije i odgovornog upravljanja otpadom?

Prvo, kada govorimo o deponijama u Crnoj Gori, moramo da budemo svjesni da postoji jaz između strateških ciljeva i stanja na terenu, i važno je da to otvoreno kažemo. Ta distanca nije nastala preko noći, niti se može riješiti jednim potezom, jer govorimo o problemima koji su se godinama nagomilavali – od nedostatne infrastrukture, preko slabih institucionalnih kapaciteta, do neusklađenih nadležnosti na lokalnom i državnom nivou.

Ono što je danas drugačije jeste da se fokus pomjera sa planiranja na konkretnu realizaciju. Državni plan upravljanja otpadom za period od 2025. do 2029. godine predstavlja osnovu za dalje planiranje. Radimo na uspostavljanju funkcionalnog i održivog sistema upravljanja otpadom, koji podrazumijeva zatvaranje neuređenih odlagališta, izgradnju savremene infrastrukture i jačanje kontrole i odgovornosti. Podsjećam da je nakon pregovora sa Svjetskom bankom postignut dogovor oko dodjele kredita za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom, sa sjedištem u Nikšiću. Takođe, planira se izgradnja još tri regionalna centra: u Bijelom Polju, Podgorici i Baru.

Kroz usklađivanje sa standardima EU uvodimo jasnija pravila i obaveze, ali i mehanizme sankcionisanja za one koji ih ne poštuju. Važno je naglasiti da građani s pravom očekuju brže rezultate, i upravo zato je ovaj proces sada postavljen kao jedan od prioriteta sa jasnim rokovima, odgovornostima i konkretnim mjerama.

• Šta će zatvaranje Poglavlja 27 konkretno donijeti građanima Crne Gore i kako će oni osjetiti da je njihova država dostigla evropske standarde zaštite životne sredine?

Zatvaranje Poglavlja 27 neće za građane biti samo još jedan „štrik“ u procesu evropskih integracija. Ono znači da smo uspostavili sistem u kojem će pravo svakog građanina na zdravu životnu sredinu biti realno i vidljivo, a nikako deklarativno. Zato često javno i naglašavam da će implementacija standarda u ovoj oblasti biti svojevrstan stres za Crnu Goru.

Kada govorimo o tome šta smo do sada uradili, važno je reći da smo u potpunosti zaokružili zakonodavni normativni okvir. Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera izradilo je i donijelo ključne propise, od zakona u oblasti klimatskih promjena, zaštite kvaliteta vazduha i upravljanja hemikalijama, preko Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini, pa do Zakona o zaštiti prirode i Zakona o upravljanju otpadom. Uz to, izrađeni su i prateći podzakonski i strateški akti.

Ali građane, naravno, ne interesuju samo zakoni. Njih interesuje šta se mijenja na terenu. A rezultati su vidljivi.

Evo, uzmimo kao primjer Nikšić – tamo više nema problematične ekološke tačke Mislov do. U Mojkovcu je sanirana crna ekološka tačka koja je godinama urušavala izgled te opštine, jer se nalazila na samom ulazu i uz rijeku Taru. Više od 2.000 domaćinstava već je dobilo subvencije kroz Eko-fond. Uklonjeno je 40 nelegalnih objekata sa područja Skadarskog jezera, dok je uklanjanjem nelegalne eksploatacije šljunka napravljen značajan korak ka zaštiti vodoizvorišta Bolje sestre i stabilnijem vodosnabdijevanju cijelog crnogorskog primorja. Uklonjene su 103 divlje deponije, obnavljaju se opožarena područja u Piperima i Kučima, a trenutno se realizuju infrastrukturni projekti iz oblasti upravljanja otpadnim vodama i vodosnabdijevanja vrijedni više od 200 miliona eura.

Ne mislim da treba da govorimo da je sve završeno. U ekologiji nije razumno reći da je posao završen – uvijek može bolje i uvijek može više. To nam je savršeno jasno. Ali nije korektno ni reći da se ništa ne radi, premda takvih tonova gotovo da više i nema. Samo prošle godine ekološka inspekcija je izvršila 2.311 nadzora i podnijela 56 krivičnih prijava, odnosno 84 prekršajne prijave. Kroz operativni program IPA za oblast životne sredine biće obezbijeđeno 48,5 miliona eura, a prvi ugovori su već potpisani.

Zato zatvaranje Poglavlja 27 vidim kao potvrdu da smo napravili ozbiljan sistemski iskorak, ali i kao obavezu da nastavimo još snažnije. Građani od toga imaju samo korist i mislim da već danas osjećaju makar dio tih promjena. Na nama je da ih bude još više.

Cilj je jasan: bolji kvalitet života građana u Crnoj Gori. I put je odabran: implementacija evropskih standarda i integracija u Evropsku uniju.

• Koliko je danas razvijena ekološka svijest građana Crne Gore?

Mislim da je upravo podizanje ekološke svijesti građana jedan od rezultata na koji sam najviše ponosan. Jer možemo donijeti najbolje zakone, realizovati velike projekte i izgraditi savremene sisteme upravljanja otpadom, ali ako građani ne prepoznaju značaj tih politika i ne učestvuju u njihovom sprovođenju, onda nijedna reforma ne može dati puni efekat.

Zato posebno ohrabruje istraživanje koje je sprovelo Ministarstvo, a koje pokazuje da je gotovo 80% građana Crne Gore spremno da promijeni svoje navike kako bi doprinijelo zaštiti životne sredine, dok gotovo 70% vjeruje da država može uspješno da ispuni svoje obaveze u ovoj oblasti. To je za mene veoma važna poruka, građani žele promjenu i vjeruju da država može da je sprovede.

Da se ta promjena već vidi, potvrđuju i međunarodni pokazatelji. Crna Gora je prema najnovijem Environmental Performance Indexu (EPI) za 2026. godinu zauzela 55. mjesto među 177 država i nalazi se u gornjoj trećini svjetske rang-liste. To nije samo statistika. To je potvrda da smo u prethodnom periodu napravili ozbiljan iskorak u zaštiti životne sredine.

Posebno možemo biti ponosni na naše prirodne resurse i na odnos koji naši građani imaju prema njima. Crna Gora je među liderima u regionu kada je riječ o kvalitetu vode, a šumski pokrivač čini značajan dio naše teritorije što Crnu Goru svrstava među najšumovitije zemlje Evrope. Natura 2000 nam je dodatno pokazala koliko je naše prirodno bogatstvo veliko i koliko prostora imamo da ga zaštitimo i odgovorno valorizujemo.

Ali ono što me posebno raduje jeste činjenica da građani sve više prepoznaju te vrijednosti. Oni danas žele samo da pričamo o ekologiji, žele čist vazduh, čistu vodu, uređene gradove, zaštićene šume i odgovoran odnos prema prirodi. I upravo tu vidim najveću promjenu.

Naša politika je da ekologija više ne bude samo pitanje jednog ministarstva, već pitanje ukupnog razvoja Crne Gore. Održivog razvoja.

Crna Gora je već napravila veliki korak naprijed, naš zadatak je da taj trend nastavimo i da od ekološke države koju imamo na papiru napravimo ekološku državu koju svaki građanin osjeća u svom svakodnevnom životu.

Online izdanje magazina „Lideri održivosti“ pogledajte OVDJE