Kada avion poleti, većina putnika vjeruje da je najzahtjevniji dio putovanja tek počeo. U stvarnosti, najvažniji posao već je završen. U svega tridesetak minuta prije polijetanja, desetine ljudi, vozila i sofisticiranih sistema na aerodromskoj platformi moraju djelovati besprijekorno usklađeno kako bi let bio bezbjedan, tačan i efikasan.
Upravo na tom, putnicima gotovo nevidljivom dijelu aerodroma, danas se odvija jedna od najvećih transformacija u avio-industriji. Električna vozila zamjenjuju vozila sa dizel motorima, vještačka inteligencija unapređuje operacije, a virtuelna realnost postaje dio obuke zaposlenih. Cilj nije samo modernizacija, već bezbjedniji, tiši i održiviji aerodromi.
Kao najveći svjetski pružalac usluga zemaljskog opsluživanja, Menzies Aviation posluje na 349 aerodroma u 62 zemlje, sa više od 65.000 zaposlenih i godišnje opsluži preko 5,3 miliona letova. Kroz globalnu strategiju održivosti All In, kompanija ulaže u elektrifikaciju opreme, digitalizaciju procesa i smanjenje emisija, pokazujući da održivost i operativna izvrsnost mogu ići ruku pod ruku.
Šta takvo iskustvo može značiti za Crnu Goru, koja bilježi kontinuiran rast broja putnika i nalazi se pred važnim odlukama o budućnosti svojih aerodroma? O tome, ali i o tome kako izgledaju aerodromi budućnosti, razgovarali smo sa generalnom menadžerkom Menzies Aviation za Srbiju i Crnu Goru, Anom Marojević.
- Kada običan čovjek posmatra avion kroz prozor terminala, uglavnom razmišlja o letu, a ne o mašinama oko njega. Zašto u Menzies-u kažete da prava ekološka i bezbjednosna borba počinje upravo tu – na platformi?
Većina putnika vidi avion i razmišlja o svom putovanju, ali ono što se dešava oko letjelice u tih 30 do 45 minuta prije polijetanja jednako je važno kao i sam let. U tom kratkom periodu oko aviona istovremeno radi desetak različitih vozila i mašina koje dopremaju prtljag i kargo, snabdijevaju avion potrebnim resursima i pripremaju ga za naredni let.
Sve te aktivnosti stvaraju buku i emisije kojima su svakodnevno izloženi naši zaposleni, ali i putnici koji čekaju ukrcavanje. Kada to pomnožite sa milionima letova koji se svakodnevno obavljaju širom svijeta, postaje jasno da se veliki dio borbe za čistiji vazduh i održivije vazduhoplovstvo vodi upravo na platformi.
Upravo zato Evropska unija kroz Zelenu agendu sve veći fokus stavlja na održivi razvoj i smanjenje emisija u svim segmentima vazduhoplovstva, ne samo tokom leta već i u operacijama na zemlji. Kao država koja je najviše odmakla u procesu pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora će u narednim godinama sve više usklađivati svoje standarde sa evropskim politikama održivosti i zaštite životne sredine, pa će ulaganje u čistije tehnologije i modernizaciju zemaljskog opsluživanja biti ne samo odgovoran poslovni potez, već i očekivani pravac razvoja.
Zato vjerujemo da promjene moraju početi na zemlji. Ulaganjem u električnu opremu, savremene tehnologije i održivije procese smanjujemo emisije, unapređujemo uslove rada i dodatno povećavamo bezbjednost operacija. U avijaciji često kažemo da bezbjedan let ne počinje kada avion poleti, već mnogo ranije – na platformi, gdje svaki detalj mora biti precizno isplaniran i izveden.
- Predvodnici ste procesa elektrifikacije opreme za zemaljsko opsluživanje. Koliko je taj proces kompleksan i dokle ste stigli?
Elektrifikacija opreme za zemaljsko opsluživanje jedan je od naših najvažnijih strateških projekata i proces koji traje godinama. Ne radi se samo o zamjeni vozila, već o promjeni načina na koji funkcionišu aerodromske operacije – od infrastrukture za punjenje do organizacije rada i obuke zaposlenih.
Do sada smo na globalnom nivou uveli više od 628 novih električnih vozila i u opremu investirali preko 200 miliona dolara, tako da je danas četvrtina naše flote za zemaljsko opsluživanje potpuno električna.
U Evropi smo otišli i korak dalje – više od polovine naše opreme koristi električni pogon, a na pojedinim aerodromima taj procenat prelazi 70 odsto. Rezultat nijesu samo manje emisije štetnih gasova. Električna oprema znači i manje buke, bolje uslove rada za zaposlene, prijatnije okruženje za putnike i efikasnije svakodnevne operacije. To pokazuje da održivost i operativna efikasnost mogu i treba da idu zajedno.
- Kako sve to funkcioniše na regionalnom nivou? Pomenuli ste da su prvi potpuno „električni“ letovi izvedeni upravo ka Crnoj Gori?
Od marta 2024. godine preuzeli smo zemaljske operacije na Aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu, kao strateški partner i zajednička kompanija sa Air Serbia, i već danas više od 80 odsto naše opreme tamo radi na električni pogon.
Posebno nam je drago što su prvi letovi u regionu koji su u potpunosti opsluženi električnom zemaljskom opremom bili upravo letovi Air Serbia iz Beograda za Podgoricu i Tivat. To znači da je kompletna priprema aviona, od rukovanja prtljagom do svih pratećih operacija na platformi, obavljena bez emisija iz zemaljske opreme. Time smo pokazali da ovakva rješenja nijesu plan za budućnost, već da već danas uspješno funkcionišu u našem regionu.
Ovo bi posebno moglo biti značajno i za Crnu Goru i vjerujem da bi primjena ovakvih rješenja bila prirodan naredni korak, posebno imajući u vidu da je Crna Gora prva ekološka država u svijetu definisana Ustavom i da kao buduća članica Evropske unije intenzivno usklađuje svoje propise sa evropskim standardima održivog razvoja i Zelene agende. Elektrifikacija zemaljske opreme na aerodromima predstavlja konkretan način da se istovremeno smanje emisije i buka, unaprijede uslovi rada zaposlenih i dodatno poveća efikasnost i bezbjednost operacija. To pokazuje da održivost u avijaciji više nije vizija budućnosti, već standard koji se može primijeniti već danas.
- Na putu ka nultoj emisiji, da li je zamjena dizel motora električnim baterijama jedino rješenje?
Elektrifikacija jeste važan korak, ali nije jedino rješenje. Put do nulte emisije podrazumijeva kombinaciju različitih tehnologija i pristupa. Svjesni smo da nije svu aerodromsku opremu moguće odmah zamijeniti električnom, pa paralelno radimo na drugim načinima smanjenja emisija.
Tamo gdje električni pogon još nije opcija, koristimo alternativna goriva sa manjim ugljeničnim otiskom, poput hidrotretiranog biljnog ulja (HVO). Tokom 2025. godine povećali smo njegovu upotrebu za 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu i u našim operacijama iskoristili više od dva miliona litara tog obnovljivog goriva.
Istovremeno, povećavamo korišćenje električne energije iz obnovljivih izvora i ulažemo u projekte solarne energije, jer vjerujemo da se održivost ne može graditi kroz jednu mjeru, već kroz čitav niz konkretnih koraka.
Posebno je važna saradnja sa partnerima na razvoju održivog avio-goriva (SAF). Kroz partnerstvo sa kompanijom FlyORO radimo na unapređenju načina skladištenja, miješanja i distribucije SAF-a na aerodromima, kako bi njegova primjena bila jednostavnija i dostupnija. To je važan korak ka smanjenju emisija u vazduhoplovstvu, posebno u segmentima u kojima još ne postoje potpuno električna rješenja.
- U zemaljsko opsluživanje uveli ste i vještačku inteligenciju (AI) i virtuelnu realnost (VR). Kako to izgleda u praksi?
Tehnologija danas nije dodatak poslovanju – ona je jedan od ključnih alata za veću bezbjednost, efikasnost i kvalitet usluge. Naš ISAGO sertifikat, jedan od najpriznatijih međunarodnih standarda za bezbjednost zemaljskih operacija, potvrđuje da te standarde dosljedno primjenjujemo u praksi.
Vještačku inteligenciju koristimo za unapređenje kargo operacija i upravljanje podacima, čime smo gotovo u potpunosti digitalizovali procese, eliminisali velike količine papirologije i značajno ubrzali protok robe. AI nam omogućava brže donošenje odluka, bolju preglednost procesa i smanjenje mogućnosti za ljudsku grešku.
Istovremeno, virtuelna realnost potpuno je promijenila način na koji obučavamo zaposlene. Prije nego što izađu na platformu i rade uz avione, naši zaposleni prolaze realistične simulacije različitih operativnih situacija u sigurnom virtuelnom okruženju. Na taj način stiču iskustvo bez rizika, spremniji su za stvarne izazove, a istovremeno dodatno povećavamo bezbjednost zaposlenih, putnika i letjelica.
- Koji su vaši dugoročni ciljevi kada je riječ o zaštiti životne sredine?
Održivost za nas nije projekat koji traje godinu ili dvije, već dugoročna poslovna strategija. Zato su naši ciljevi definisani i nezavisno verifikovani kroz globalnu inicijativu Science Based Targets (SBTi), koja potvrđuje da su usklađeni sa naučnim preporukama za borbu protiv klimatskih promjena.
Obavezali smo se da ćemo do 2030. godine prepoloviti emisije gasova sa efektom staklene bašte koje nastaju iz našeg poslovanja i potrošnje energije, uz istovremeno smanjenje emisija u cijelom lancu vrijednosti. Naš krajnji cilj je da do 2045. godine ostvarimo neto nultu emisiju kroz sve segmente poslovanja.
Istovremeno, održivost za nas nije samo pitanje tehnologije i brojki. Ulažemo i u zaštitu prirode kroz projekte pošumljavanja, kao i u društveno odgovorne inicijative i partnerstva sa lokalnim zajednicama. Vjerujemo da uspješno poslovanje mora ostaviti pozitivan trag – ne samo u ekonomiji, već i u zajednicama i okruženju u kojem poslujemo.
- Menzies je kompanija sa tradicijom dugom skoro dva vijeka. Šta taj spoj istorije i moderne tehnologije donosi u kontekstu Crne Gore?
Poslujemo od 1833. godine, danas imamo više od 65.000 zaposlenih na 349 aerodroma i godišnje opslužimo više od 5,3 miliona letova. Malo je kompanija u avio-industriji koje mogu spojiti gotovo dva vijeka iskustva sa najsavremenijim tehnologijama i najvišim operativnim standardima.
Za Crnu Goru, koja iz godine u godinu bilježi rast broja putnika, to znači partnera koji ne razmišlja samo o današnjim potrebama, već o tome kako da aerodrome pripremi za budući rast. Želimo da investiramo u infrastrukturu, uvedemo modernu električnu opremu i digitalna rješenja koja unapređuju efikasnost i održivost, ali prije svega da ulažemo u ljude kroz obuku lokalnih kadrova i razvoj nove generacije stručnjaka u avio-industriji.
Vjerujemo da Crna Gora može dobiti mnogo više od investitora, dugoročnog partnera koji će doprinijeti razvoju turizma, boljoj međunarodnoj povezanosti zemlje i stvaranju novih prilika za privredu i građane.
- Šta bi iskustvo i globalna ekspertiza Menzies-a konkretno značili za putnike, zaposlene i crnogorsku privredu?
Naše iskustvo prije svega znači prenos znanja i provjerenih rješenja koja svakodnevno primjenjujemo na stotinama aerodroma širom svijeta. Ne postoji univerzalan model koji se može jednostavno preslikati, ali postoje standardi bezbjednosti, efikasnosti i kvaliteta koji su dokazani u praksi i koje želimo da prilagodimo potrebama Crne Gore.
Za putnike bi to značilo brže i jednostavnije procedure, pouzdanije operacije i kvalitetnije iskustvo na aerodromu. Za zaposlene, priliku da rade uz savremenu opremu, kontinuirane obuke i mogućnost profesionalnog razvoja u okviru globalne kompanije. Za avio-kompanije to znači partnera koji može da odgovori zahtjevima modernog vazdušnog saobraćaja, dok bi za Crnu Goru to značilo nove investicije, transfer znanja, razvoj domaćih stručnih kadrova i podršku zelenoj tranziciji kroz ulaganja u održive tehnologije, elektrifikaciju opreme i modernizaciju aerodromskih operacija.
Vjerujemo da aerodromi u Podgorici i Tivtu imaju potencijal da funkcionišu po najvišim međunarodnim standardima. Istovremeno, uvjereni smo da razvoj vazduhoplovstva danas nije moguće posmatrati odvojeno od strateških ciljeva države – jačanja konkurentnosti privrede, održivog razvoja, unapređenja turizma i evropskih integracija. Upravo zato smatramo da ulaganje u savremene aerodromske operacije predstavlja ulaganje u dugoročnu konkurentnost Crne Gore. Naš cilj nije samo da unaprijedimo svakodnevne operacije, već da zajedno sa lokalnim partnerima doprinesemo izgradnji modernog, održivog i efikasnog vazduhoplovnog sistema koji će biti usklađen sa najvišim evropskim standardima i stvarati dugoročnu vrijednost za putnike, privredu i državu.
- Za kraj – šta je glavna poruka za putnike koji lete iz Podgorice ili Tivta, i šta je vizija Menzies-a za Crnu Goru?
Većina putnika nikada neće razmišljati o tome šta se dešava oko aviona prije polijetanja – i upravo je to znak da posao radimo kako treba. Kada je sve organizovano kako treba, putnik vidi samo ono što je njemu važno: da let počne na vrijeme, da je prtljag stigao zajedno s njim i da se osjeća bezbjedno.
Naša vizija za Crnu Goru je upravo takva – da aerodromi u Podgorici i Tivtu budu mjesta na kojima se vrhunska organizacija, bezbjednost i održivost podrazumijevaju. Želimo da donesemo iskustvo koje smo gradili gotovo dva vijeka i primjenjujemo na stotinama aerodroma širom svijeta, ali uvijek uz poštovanje lokalnih potreba i ljudi koji ovdje žive i rade.
Na kraju, avijacija nije samo infrastruktura i tehnologija. Ona povezuje porodice, otvara vrata turizmu, biznisu i novim prilikama. Ako jednog dana putnici iz Podgorice ili Tivta budu govorili samo o lijepom putovanju, a ne o čekanju, gužvama ili problemima na aerodromu, smatraćemo da smo uspjeli.
Online izdanje magazina „Lideri održivosti“ pogledajte OVDJE
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
