Energija odavno nije samo pitanje toga koliko ćemo električne energije proizvesti i po kojoj cijeni. U vremenu klimatskih promjena, geopolitičkih turbulencija i nestabilnosti na tržištima energenata, način na koji država proizvodi i koristi energiju postaje jedno od ključnih pitanja njene ekonomske otpornosti. Za Crnu Goru, zemlju sa značajnim potencijalom obnovljivih izvora, energetska tranzicija zato predstavlja mnogo više od ekološke obaveze – ona je razvojna prilika.
Crnogorski elektroenergetski sistem već se u velikoj mjeri oslanja na obnovljive izvore, prije svega hidroenergiju, dok raste značaj energije vjetra i sunca. Istovremeno, Termoelektrana Pljevlja i dalje ima važnu ulogu u sigurnosti sistema. Jedan od najvećih izazova zato je kako postepeno smanjivati oslanjanje na fosilna goriva, a istovremeno očuvati sigurnost snabdijevanja i ekonomsku održivost.
Sunce i vjetar predstavljaju resurse sa velikim potencijalom. Tehnološki napredak i pad troškova učinili su solarne i vjetroelektrane dostupnijim i konkurentnijim. Veća proizvodnja energije iz domaćih, obnovljivih izvora može smanjiti izloženost promjenama cijena na međunarodnim tržištima i ojačati energetsku i ekonomsku sigurnost zemlje.
Ipak, zelena tranzicija nije samo pitanje izgradnje novih elektrana. Proizvodnja iz sunca i vjetra zavisi od vremenskih uslova, dok hidroenergija zavisi od hidroloških prilika. Zato će, paralelno sa novim kapacitetima, biti potrebna ulaganja u elektroenergetsku mrežu, njenu fleksibilnost i sisteme za skladištenje energije. Takva rješenja omogućavaju da se višak energije sačuva i koristi kada proizvodnja iz obnovljivih izvora opadne ili potrošnja poraste.
Važan dio tranzicije je i racionalna upotreba energije. Energetski efikasnije zgrade, privreda i saobraćaj mogu smanjiti troškove, rasteretiti mrežu i povećati konkurentnost ekonomije. Tranzicija zato nije samo pitanje velikih infrastrukturnih projekata, već i promjena koje donose konkretnu korist građanima i privredi.
U tom procesu evropski put može biti važan dodatni oslonac. Usklađivanje sa evropskim energetskim i klimatskim standardima otvara prostor za pristup znanju, tehnologijama, investicijama i finansijskim mehanizmima. Za Crnu Goru to je prilika da modernizuje energetski sistem i istovremeno ubrza razvoj novih, održivih ekonomskih aktivnosti.
Energetska tranzicija mora biti i razvojno pravedna. Sredine koje tradicionalno zavise od proizvodnje energije iz fosilnih goriva zahtijevaju posebnu pažnju kroz nova ulaganja, radna mjesta, obrazovanje i prekvalifikacije.
Za Crnu Goru zato pitanje nije da li treba da ide ka čistijoj energetici, već kako tu tranziciju sprovesti pametno. Potrebni su raznovrstan energetski miks, odgovorne investicije, zaštita prostora i životne sredine, moderna mreža i dugoročna strategija. Ako prirodne potencijale bude pratilo kvalitetno planiranje i korišćenje prilika koje donosi evropski put, energija može postati ne samo oslonac održive ekonomije, već i jedna od važnih razvojnih prednosti Crne Gore.
Online izdanje magazina „Lideri održivosti“ pogledajte OVDJE
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
