IA: Donošenje izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti po hitnom postupku suprotno je propisima

Istraživačica javnih politika, Jovana Bulatović, kazala je da je Nacrt zakona, koji je utvrdilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, na javnoj raspravi samo šest dana, umjesto najmanje 40, kako je propisano Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona
1 komentar(a)
Institut alternativa, Foto: Facebook.com/PublicFigure
Institut alternativa, Foto: Facebook.com/PublicFigure
Ažurirano: 06.06.2017. 17:42h

Donošenje izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti po hitnom postupku suprotno je propisima, a građani su, bez obrazloženja, ostali uskraćeni za doprinos izmjenama akta koji ih se direktno tiče, smatraju u Institutu Alternativa (IA).

Istraživačica javnih politika, Jovana Bulatović, kazala je da je Nacrt zakona, koji je utvrdilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, na javnoj raspravi samo šest dana, umjesto najmanje 40, kako je propisano Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona.

„To znači da su, prije svega građani kojih se pitanja socijalne i dječje zaštite direktno tiču, a onda i nevladine organizacije, stručne i naučne institucije, mediji i drugi, ostali uskraćeni da na kvalitetan način utiču na kreiranje propisa od javnog interesa“, navela je Bulatović.

Prema njenim riječima, razlog više za nezadovoljstvo je i obrazloženje Ministarstva da se javna rasprava po skraćenom postupku sprovodi zbog izvršenja Odluke Ustavnog suda Crne Gore od 19. aprila.

Međutim, kako je navela, prema Odluci Ustavnog suda, Vlada ima tri mjeseca od dana objavljivanja Odluke u “Službenom listu Crne Gore”, da predlog Zakona o izvršenju Odluke podnese Skupštini. „U tom smislu, kako je dati rok do sredine avgusta, sprovođenje javne rasprave na ovaj način nema valjano opravdanje“.

„Štaviše, Vlada stvara dvostruku štetu kvalitetu propisa time što pored skraćenja javne rasprave i uskraćenja prilike građanima da doprinesu, i od Skupštine traži donošenje zakona po skraćenom postupku pozivajući se na Poslovnik Skupštine. Drugim riječima, za Vladu i Skupština treba da se što manje bavi ovim zakonom“, smatra Bulatović.

Ona je podsjetila da se, prema Poslovniku Skupštine, na taj način može donijeti zakon kojim “treba urediti pitanja i odnose nastale usljed okolnosti koje nijesu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice“.

„Utvrđivanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti svakako je bilo predviđeno do kraja juna Programom rada Vlade za ovu godinu, pa su Ministarstvo i Vlada imali najmanje pola godine na raspolaganju da sprovedu konsultacije i raspravu“, kazala je Bulatović.

Dodatno, kako je navela, predložene izmjene ne odnose se samo na naknade za majke, već i na druga pitanja koja nijesu predmet Odluke Ustavnog suda, što takođe ne može biti opravdanje za zaobilaženje javne rasprave u punom trajanju.

„Na kraju, izvještaj o sprovodenim konsultacijama zainteresovane javnosti za pitanja koja se uređuju zakonom objavljen je na sajtu Ministarstva i e-Uprave tek nakon što je IA zatražio tu informaciju, vidjevši da nije bio dostupan javnosti ni 20 dana nakon isteka roka“, dodala je Bulatović.

Bonus video: