Prijetnje i napadi na nezavisne medije i novinare nastavljeni, mali broj napadača priveden pravdi. Policija koristila pretjeranu silu za vrijeme masovnih protesta koje su opozicione partije organizovale protiv propusta Vlade da suzbije siromaštvo, kriminal i korupciju, navodi se u izvještaju za Crnu Goru međunarodne organizacije Amnesty International.
U daljem tekstu predstavljamo kompletan izvještaj Amnesty Internationala za Crnu Goru koji je dostavila NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
ZLOČINI PO MEĐUNARODNOM PRAVU
Vrhovni sud je odbacio zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravosnažne presude u slučaju „Deportacija izbjeglica“ kojom je devet policijskih službenika oslobođeno krivice za prinudne nestanke bosanskih izbjeglica 1992. Amnesty International smatra da presuda nije u skladu sa domaćim pravom i međunarodnim humanitarnim pravom.
Komitet UN za prinudne nestanke je u septembru izrazio zabrinutost zbog propusta u postupcima za ratne zločine, koji su moguće doveli do nekažnjivosti, i apelovao na nadležne organe da prepoznaju srodnike nestlih osoba kao žrtve , i pozvao novu Komisiju za nestale osobe da rasvijetli sudbinu 61 nestale osobe od početka sukoba 90ih godina.
SLOBODA IZRAŽAVANJA
U maju je Komisija osnovana sa ciljem da istraži ranije napade na novinare zahtijevala pristup odgovarajućim dokumentima pod oznakom tajnosti; zahtjev je odbila Agencija zadužena za zaštitu ličnih podataka bez zakonskog obrazloženja.
Svjedoku u slučaju ubistva urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića iz 2004. je obećana zaštita prije svjedočenja. Njegova udovica je u avgustu napustila zemlju nakon što je njen automobil demoliran. U oktobru je potvrđena presuda Damiru Mandiću zbog saučesništva u ubistvu Jovanovića.
U novembru, uoči Međunarodnog dana za okončanje nekažnjivosti zločina protiv novinara, tužilac je zatvorio istragu u slučaju prebijanja novinara Tufika Softića, uprkos hapšenju i pritvaranju dvojice osumnjičenih u 2014.
Novinari i borci za ljudska prava su bili mete klevetničke kampanje u pro-vladinim medijima. U januaru TV Pink M je pozvao na kažnjavanje zatvorom Tee Gorjanc Prelević, nakon njenog zalaganja za prava žrtve trafikinga.
U aprilu je podgorički sud utvrdio da je nadzor bezbjednosnih službi koji je sprovođen nad NVO MANS, koja sprovodi istrage o korupciji i organizovanom kriminalu, od 2010. bio nezakonit, a zaposlenima MANS-a je dosuđena naknada.
PREKOMJERNA UPOTREBA SILE
Stotine policajaca je upotrijebilo prekomjernu silu i suzavac 17. oktobra kako bi uklonili kamp ispred Skupštine koji je postavljen tokom masovnih protesta koji su počeli 27. septembra. Povrijeđeni su lideri opozicije i poslanici. Dva novinara su privedena. Članovi opozicione stranke Demokratski front su pokušali 24. oktobra da na silu uđu u Skupštinu nakon što im je onemogućen ulazak, pri čemu je povrijeđeno 20 policajaca. Policija je uzvratila suzavcem, šok bombama i gumenim metcima pri čemu je povrijeđeno 27 demonstranata, uključujući i one koji nijesu bili nasilni. Savjet za građansku kontrolu rada policije, koji je naknadno analizirao tri incidenta, je utvrdio da su policijski službenici odgovorni za zlostavljanje i zloupotrebu ovlašćenja. Dva člana Specijalne anti-terorističke jedinice su u novembru zadržani u pritvoru zbog sumnje da su zlostavljali Miodraga Martinovića.
TORTURA I DRUGO ZLOSTAVLJANJE
U aprilu je Evropski sud za ljudska prava presudio da Crna Gora treba da plati naknadu štete Daliboru Nikeziću i Igoru Miliću koji su zlostavljani u zatvoru u Spužu 2009.g. našavši da je državni tužilac obustavio krivični postupak bez odgovarajuće procjene dostupnih dokaza.
PRAVA LGBT OSOBA
Predložene Parade ponosa u Nikšiću su odložene tri puta iz bezbjednosnih razloga; Prajd u Podgorici je održan bez incidenata u decembru.
U maju su tri osobe osuđene na po tri mjeseca zatvora zbog verbalnog napada na Stevana Milivojevića, direktora NVO LGBT Forum Progres u aprilu.
PRAVA MIGRANATA I IZBJEGLICA
Pravni status je dodijeljen 1107 Roma, Egipćana i Aškalija raseljenih sa Kosova 1999. Međutim, za 595 njih još uvijek postoji rizik da će ostati bez državljansta jer se čeka na odobrenje njihovih prijava; vjeruje se da je veći dio od njih 700 koji se nijesu prijavili za državljanstvo napustilo zemlju. Prema podacima UNHCR, pomognut je povratak 144 Roma, Egipćana i Aškalija na Kosovo. U decembru je 48 porodica Roma i Egipćana sa Kosova koji su živjeli u kampu na Koniku konačno preseljeno u nove stanove.
Preko 4000 crnogorskih državljana je tražilo azil u zemljama EU, od čega 3233 njih u Njemačkoj.
Crna Gora je i dalje tranzitna zemlja za migrante i izbjeglice, uglavnom državljane Sirije. Do kraja novemra od 1570 prijava, za 14 je odobren status izbjeglice a za 2 dodatna zaštita.
Bonus video:
