Prevencija, neprestana edukacija, poboljšanje sportske infrastrukture i dosljedna i rigorozna primjena Zakona, i njegovo dorađivanje u skladu sa praksom, jedini su efikasan put u borbi protiv nereda i nasilja na sportskim priredbama, smatra Dušan Simonović.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta je, u odgovoru Savjetu za građansku kontrolu rada policije, kazao da dok ne bude kasno treba učiti od onih koji znaju i koji su svoje znanje platili bolnim ljudskim žrtvama.
Savjet se, kao nezavisno ombudsman tijelo zakonski ovlašćeno da prati i ocjenjuje primjenu policijskih ovlašćenja, interesovao za detaljnu informacijom o obezbjeđenju međunarodne fudbalske utakmice između reprezentacija Crne Gore i Rusije.
Simonović je kazao da su se na stadionu pod Goricom prije i tokom kvalifikacionog meča za Evropsko prvenstvo u samo pet minuta ispoljila dva lica sportske Crne Gore, i ne samo sportske (ne)kulture.
"Neposredno uoči početka susreta gledaoci su aplauzom pozdravili intoniranje himne gostiju. Nedugo zatim, sa tribina je doletjela baklja pogodivši golmana ruske selekcije Igora Akinfejeva, što je bio uvod u košmarnu noć, okončanu prekidom utakmice", kazao je Simonović.
Prema njegovim riječima, pod jakim uticajem događaja i emotivnim nabojem, naprečac je u javnosti preovladalo mišljenje da je crnogorski sport postao talac onih koje se samo uslovno mogu nazvati navijačima.
"Racionalna analiza ukazuje da je Crna Gora u prethodnih devet godina bila uspješan domaćin velikog broja značajnih i organizaciono zahtjevnih sportskih dešavanja, koja nisu bila ugrožena ni najmanjim incidentom", rekao je Simonović.
On je kazao da je nasilje u sportu fenomen koji je prisutan u Crnoj Gori i čija ozbiljnost i razmjere zahtijevaju konkretnu akciju.
"Potrebno je da se svi zajedno bavimo uzrocima, a ne posljedicama. Kazna Evropske fudbaske asocijacije Fudbalskom Savezu Crne Gore i našoj reprezentaciji, koja će uslijediti, trebalo bi da ima katarzično djelovanje na sve sportske činioce, da nas osvijesti i pročisti. ako spriječiti nerede i nasilje? Iz uporedne evropske prakse možemo izvući nekoliko karakterističnih primjera", kazao je Simonović.
On je podsjetio na primjere Velike Britanije i Nemačkoj, u kojoj je, kako je naveo, borba protiv nasilja na tribinama počiva na uvjerenju da je huliganizam moguće spriječiti prevencijom - upornim radom sa najmlađima, edukacijom.
"U Njemačkoj se neprekidno promoviše ideja da u slobodno vrijeme treba uživati u fudbalu, kao i u svakom drugom sportu. Podučavanje predstavlja efikasnu mjeru borbe protiv maloljetničke delikvencije i nasilja", kazao je Simonović.
Prema njegovim riječima, uključivanjem i koordinacijom sportskih, državnih i društvenih subjekata stvorio bi se jedinstven front za predupređenje i borbu protiv nasilja.
On je podsjetio da od maja 2007. godine Crna Gora ima Zakon o spriječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, usklađen sa evropskom zakonodavnom regulativom u toj oblasti.
Simonović je kazao da su njime jasno precizirane mjere, nadležnosti i obaveze u trouglu: organizator sportskog dešavanja – redarska služba – Uprava policije.
"Svjedoci smo da i naoko bezazleni propust jedne karike u tom lancu može dovesti do njegovog pucanja i neželjenih posljedica. Uz to, treba uvažiti činjenicu da obezbjeđivanje sigurnosti na sportskim objektima predstavlja proces koji se neprekidno dorađuje i usavršava novim saznanjima, mjerama i postupcima. Zbog toga, svi učesnici koji su na zadatku spriječavanja nasilja moraju biti spremni na konstantno upoznavanje sa novim svjetskim standardima u toj oblasti i njihovu primjernu", kazao je Simonović.
Bonus video:
