LIGA ŠAMPIONA: NAPOLI PROTIV BARSELONE

Derbi dela Maradona

Napoli protiv Barselone u Ligi šampiona - okršaj klubova u kojima je trag ostavio Dijego Maradona, jedan od najvećih fudbalera u istoriji
4356 pregleda 2 komentar(a)
Vrijeme kada je Maradona nosio dres Napolija, Foto: Beta/AP
Vrijeme kada je Maradona nosio dres Napolija, Foto: Beta/AP

Kada su kuglice na žrijebu za osminu finala Lige šampiona spojile Napoli i Barselonu mnogima je asocijacija na taj duel bio čuveni Dijego Maradona. Argentinac je u karijeri igrao za oba kluba, u Napulju je stekao mitski status, a za vrijeme njegovog boravka u Italiji, Napoli je ostvario najveće uspjehe u istoriji.

El Pibe je na Apenine stigao iz Barselone, gdje je proveo dvije godine. „Blaugrana” mu je bila prvi klub u Evropi, a boravak na Pirinejima bio je prilično težak.

KATALONSKI DNEVNICI

Godinama su trajali napori Barse da mladog Maradonu dovede na „Nou kamp”. Još dok je igrao za Argentinos juniorse, Dijego je bio na meti Katalonaca - potpredsjednik kluba Nikolau Kasaus često je putovao u Argentinu kako bi realizovao transfer, ali se kući vraćao neobavljenog posla. U tamošnjem Savezu smatrali su da je bolje da Maradona ostane u domovini do početka Mundijala u Španiji 1982, pa je na odlazak u Evropu stavljen veto. Maradona je nakon Argentinosa karijeru nastavio u Boka juniorsima, odakle je konačno, ljeta 1982, za tada rekordnih 7,6 miliona dolara, došao u Barselonu.

Boravak na Pirinejima bio je turbulentan. Mimoilaženje sa trenerom Udom Latekom, kojeg je kasnije naslijedio Sezar Menoti, borba sa hepatitisom, te teška povreda članka, uticale su na njegove partije. U tom periodu počinje sa konzumacijom kokaina, što će obilježiti njegov život.

U sunčanoj Kataloniji bilo je briljantnih momenata. Prvi je prvi igrač Barse kojem su navijači Reala aplaudirali u „el klasiku”. Pamti ga i beogradska publika, kada je protiv Crvene zvezde u drugom kolu Kupa pobjednika kupova 20. oktobra 1982. na “Marakani” uzeo loptu na sredini igrališta, došao do šesnaesterca, a onda elegantno lobovao Stojanovića.

Sa Barsom je trijumfovao u Kupu kralja, Liga kupu i Superkupu, prvenstvo nije osvojio. Tih godina Španijom je vladao Atletik Bilbao, a susrete sa Baskijcima pamtiće do kraja života.

Ova dva tima sastala su se u prvenstvu 24. septembra 1983, kada je pun „Nou kamp” svjedočio najbrutalnijem startu u istoriji fudbala. Igrač gostiju, Andoni Gojkočea, takozvani mesar iz Bilbaoa, prišao je Maradoni s leđa, krvnički startovao i slomio mu članak. Od povrede se oporavljao tri mjeseca.

Do drugog bliskog susreta sa istim rivalom dolazi u finalu Kupa kralja 1984. Tim iz Baskije slavio je minimalnim rezultatom, ali se godinama nakon toga više pričalo o scenama poslije utakmice. Po završetku meča Maradona je glavom udario Migela Solu i krenuo u konačni obračun sa ostalim protivničkim igračima. Na terenu se vodio pravi rat, a sve je sa tribina posmatrao kralj Huan Karlos. Bio je to posljednji Maradonin meč u Barsinom dresu. Suspendovan je tri mjeseca iz španskog fudbala, što je samo ubrzalo transfer u Napoli. Konačno, ljeta 1984. Pirinejsko poluostrvo zamijenio je Apeninskim.

LJUDI, NE ZNATE ŠTA PROPUŠTATE

Velika histerija vladala je petog jula 1984. na „San Paolu”. Oko 75 hiljada Napolitanaca čekalo je da na teren istrči najveće pojačanje u istoriji kluba, da bi u momentu kada je Maradona izašao na travnjak, stadion eksplodirao. Okružen novinarima, Argentinac je - sa šalom Napolija oko vrata - otpozdravljao tifozima, stigao na centar igrališta, malo žonglirao, a onda uzviknuo: „Forca Napoli”.

Ništa više nije bilo potrebno. Dijego je već tada bio Napolijev, koliko je Napoli bio Dijegov.

Maradonin dolazak značio je simboličnu pobjedu juga nad sjeverom. Od ujedinjenja Italije u 19. vijeku, sjever zemlje bio je bogatiji, nadmoćniji u svim kategorijama. Ekonomija, privreda, obrazovanje…, sve je bilo kvalitetnije na sjeveru. Jug se oslanjao na turizam, ali je novca bilo manje, dok je kriminal bio najveća prepreka razvoju.

Takva situacija odrazila se i na sport. Jedina ekipa, južno od Rima, koja je do kasnih osamdesetih osvojila Skudeto bio je Kaljari. Dolazak Maradone pod Vezuv, promijenio je poredak u Kalću.

Od osnivanja, Napoli je bio prosječan klub - trofej u Kupu bilo je najveće dostignuće ekipe iz Kampanije. Sa Maradonom u timu apetiti su porasli, prekid dominacije Juventusa bio je želja svih na jugu. „Stara dama”, simbol moći, dominacije, najbolji tim na Apeninima, bio je trn u oku svima pod Vezuvom. Uzeti titulu ispred „bjankonera” bio je san koji su generacije Napolitanaca godinama sanjale. Ubrzo se i on ostvario...

Desetog maja 1987. ulicama Napulja bilo je neobično mirno. Grad koji je živio punim plućima kao da je odjednom utihnuo. U glavama Napolitanaca bila je samo jedna misao - osvojiti tog popodneva makar bod protiv Fiorentine. Bod koji je garantovao prvu titulu u klupskoj istoriji. Besmrtnost. Slavu. Istoriju.

Kada je poslije pola sata igre Andrea Karnevale pogodio za vođstvo vrata raja su se otvorila. Roberto Bađo je izjednačio i postavio konačan rezultat. Osvojen je najslađi bod ikada, „San Paolo” je eksplodirao. Titula je konačno osvojena. Ona tišina prije meča ustupila je mjesto ludilu… Napoli je bio najbolji klub u Italiji.

„Ljudi, ne znate šta propuštate”, pisalo je na ulazu u gradsko groblje.

Maradona je tu sezonu okončao kao najbolji strijelac i igrač Serije A, iza sebe je ostavio Platinija, Zika, Mateusa… Živio je u raju, ali će, kako sezone budu odmicale, doći u predvorje pakla.

DRUGI SKUDETO I RASTANAK

Sljedeću sezonu Napoli završava na drugom mjestu iza Milana, a 1989. osvaja Kup Uefa. Paok, Lajpcig i Bordo bili su lake prepreke na startu. Ali, za Maradonu je ionako sve bilo lako. Fudbal je bio zabava, a zagrijavanje uoči polufinalnog meča protiv Bajerna na „Olimpijskom stadionu” u Minhenu, kada se u ritmu Opusovog hita „Live is life” pripremao za meč, možda najbolje opisuje njegovo shvatanje fudbala. Bavarci su eliminisani, da bi u finalu Napoli bio bolji od Štutgarta i podigao jedini evropski trofej u klupskoj istoriji.

Drugi Skudeto u Maradoninoj eri Napoli je osvojio 1990. Napolitanci su prvenstvo završili sa dva boda više od Milana. Niko tada nije pretpostavljao da se slavni dani polako bliže kraju, iako je Maradona uoči početka te sezone pun mjesec odbijao da trenira, jer mu je propao transfer u Olimpik iz Marseja.

Na razlaz sa Napolijem umnogome je uticao privatni život. Druženje sa Kamorom, optužbe za preljubu, konzumacija kokaina u noćnim izlascima primorali su tadašnjeg predsjednika kluba da unajmi privatne detektive koji će pratiti svaki Maradonin trag.

Nije tajna da na Apeninima - van Napulja - Argentinac nije bio omiljena ličnost. A kada je sa „gaučosima” na „San Paolu” eliminisao Italiju u polufinalu Mundijala 1990. godine postao je državni neprijatelj. Rastanak je bio blizu.

Sezona 1990/1991. bila je posljednja u Italiji. Kap koja je prelila čašu bila je suspenzija od 15 mjeseci, jer je u martu 1991. poslije meča sa Barijem bio pozitivan na kokain. Bio je to udarac, koji El Pibe nije mogao da istrpi. Konačno, 1992. pod okriljem noći zauvijek napušta Apenine.

Nema sumnje da bi njegovo večerašnje prisustvo na „San Paolu” izazvalo veću pažnju od samog meča Napolija i Barse. Ipak, Argentinac će utakmicu posmatrati iz domovine i prisjećati se slavnih dana svoje živopisne fudbalske karijere.

Preporučujemo za Vas