Finale Uefinog Superkupa Evrope između madridskog Reala i frankfurtskog Ajntrahta igraće se večeras u Helsinkiju - na starom, umivenom, Olimpijskom stadionu, objektu koji predstavlja pravi pravcati spomenik.
Ali ne fudbalu koliko - u atletici. Finskoj, ali i svjetskoj.
Kada je nedavno fudbalska reprezentacija Crne Gore gostovala u Helsinkiju, na Olimpijskom stadionu (Liga nacija, poraz 2:0) pisali smo da je na platou ispred arene spomenik Pava Nurmija - legende atletike, legende sporta, legende svijeta, finskog dugoprugaša, osvajača devet olimpijskih zlata 20-ih godina prošlog vijeka.
”Helsingin Olimpiastadion”, kako ga zovu Finci, proslavio je Karla Luisa i Sergeja Bubku, koji su tu osvojili prva velika zlata na svjetskim prvenstvima.
Posebno interesantna storija vezana je za najveći simbol Olimpijskog stadiona - toranj s kojeg se pruža jedan od najljepših pogleda na Helsinki.
Visok je 72 metra i 71 centimetar. I to nije slučajno. U pitanju je udaljenost do koje je finski bacač koplja Mati Jarvinen katapultirao svoje koplje kako bi osvojio zlatnu medalju na olimpijskim igrama u Los Anđelesu 1932. godine. U čast tog hica, Finci su mu podarili - toranj.
Finska je, inače, istorijska velesila u atletskoj disciplini bacanje koplja. Niko nema toliko olimpijskih zlata - čak sedam, a slijede Rusi (Sovjeti), Šveđani, Norvežani i Česi sa po tri.
Jarvinen je, inače, tog 4. avgusta 1932. u Los Anđelesu bio na pobjedničkom podijumu sa još dva Finca - Matiem Sipalom i Einom Pentilom. U istoriji Igara, samo se dva puta dogodilo da ista zastava dominira na pobjedničkom postolju kada je u pitanju bacanje koplja - i 1920. godine zlato, srebro i bronza pripali su Fincima.
Šest godina nakon Igara u Los Anđelesu, 1932. sovjetske trupe Crvene armije su izvršile invaziju na Finsku. Počeo je Zimski rat, a Jarvinen je pozvan u vojsku gdje je služio kao instruktor za bacanje granata. On i finski vojnici oduprli su se Sovjetima tako što su izmislili Molotovljev koktel - flaše benzina bacali su na protivničke tenkove.
Bio je to ironičan odgovor Vjačeslavu Molotovu, koji je tvrdio da oni ne bombarduju finsko stanovništvo, već da bacaju hranu - takozvane molotovljeve korpe.
Bonus video:
