Vraća li se moć Serije A: Novi italijanski fudbalski talas

Juventus, sedmostruki uzastopni prvak Italije, već je ovog ljeta potrošio 222 miliona eura, od čega je “samo” pola otišlo na Ronalda. Prelazni rok je još u toku, a pomenuta cifra već je u rangu najmoćnijih klubova u Evropi
169 pregleda 4 komentar(a)
Kristijano Ronaldo, Ronaldomanija, Torino, Foto: Beta-AP
Kristijano Ronaldo, Ronaldomanija, Torino, Foto: Beta-AP
Ažurirano: 22.07.2018. 06:24h

Dolazak u Juventus Kristijana Ronalda, marketinški najatraktivnijeg fudbalera svijeta, dodatno je probudio italijansku Seriju A, nekada najmoćniju ligu u Evropi.

Čak je i Svjetsko prvenstvo, na kojem doduše nije bilo Italijana, posljednjih desetak dana na Apeninima bilo apsolutno u drugom planu pred nadolazećom “Ronaldo-manijom”.

Juventus, sedmostruki uzastopni prvak Italije, već je ovog ljeta potrošio 222 miliona eura, od čega je “samo” pola otišlo na Ronalda. Prelazni rok je još u toku, a pomenuta cifra već je u rangu najmoćnijih klubova u Evropi.

No, nešto se dešava i izvan Torina - italijanski klubovi su sa 830 miliona eura, investiranih u ovom prelaznom roku, već na putu da prevaziđu prošlogodišnju cifru za transfere (833 miliona eura). Ovog ljeta, samo su klubovi iz engleske Premijer lige potrošili više od Italijana.

I nije samo u pitanju novac, iako se sve vrti oko njega. Italijani su još prošlog ljeta počeli da razbijaju stereotipe - recimo, prosječna posjeta na stadionima iznosila je 24.784, što je bilo 64,68 odsto popunjenosti kapaciteta (prednjačio je Juventus sa 94,8 odsto). Nije to blizu, recimo, Engleske ili Njemačke, ali opet - više nego minulih sezona u Italiji.

Na utakmicama Serije A prošle sezone je, takođe, padalo 2,68 golova po meču, što je gotovo isto kao u španskoj Primeri, vjerovatno najjačem klupskom takmičenju u Evropi (2,69).

Italijanski klupski fudbal polako se vraća u sam evropski vrh, a nadolazeći talas ne predvodi samo Kristijano Ronaldo, iako je on njegov nosilac.

NOVI INTER

Inter se, pod vođstvom Lućana Spaletija, vratio u Ligu šampiona nakon punih šest godina. Uradio je to na nevjerovatan način, pobjedom u posljednjem kolu u Rimu protiv Lacija, u direktnom duelu, iako je domaćinu bio dovoljan i bod.

Da ne žele samo epizodnu ulogu u najelitnijem evropskom takmičenju, ali ni u Seriji A, “nerazuri” su već najavili dovođenjem Rađe Naingolana iz Rome, Lautara Martinesa i Rasinga Aveljanede (u Argentini ga zovu “novi Aguero”), kao i Stefana de Fraja iz Lacija. I nisu samo u pitanju pojačanja, jer Spaleti ni po koju cijenu ne želi da se odrekne najboljih igrača iz prošle sezone, Maura Ikardija i Ivana Perišića, kako bi pokušao da sklopi moćan tim.

MONĆIJEVA ROMA

Dolaskom sportskog direktora Monćija, iz Sevilje, Roma je počela da posluje na novim principima.

Na “Olimpiku” je velika raskrsnica puteva - puno odlazaka, puno dolazaka, a sve je praćeno boljim rezultatima nego ranije. “Vučica” je tako prošle sezone igrala polufinale Lige šampiona, što je najveći uspjeh u novijoj istoriji kluba.

Preko 100 miliona eura Rimljani su ovog ljeta zaradili prodajom golmana Alisona Liverpulu i veziste Naingolana Interu, ali su dio već investirali dovođenjem Pastorea iz PSŽ-a i Klajverta iz Ajaksa.

ANĆELOTIJEV NAPOLI

Fabijan Ruiz Penja došao je iz Betisa u Napoli da zamijeni Žoržinja, koji je otišao u Čelsi, no ključna promjena na jugu napravljena je još ranije - Karlo Anćeloti, jedan od najtrofejnijih italijanskih trenera, zamijenio je na klupi Maurisija Sarija (preuzeo Čelsi).

Tako je počela nova era Napolitanaca, kluba koji je jedini koliko-toliko parirao Juventusu prethodnih sezona. Drastičnih promjena u igračkom kadru za sada nema, ali spominje se ponešto, pa čak i povratak Edinsona Kavanija, jednog od najboljih proizvoda kluba u posljednjoj deceniji, a i duže...

VIŠE NOVCA OD TV PRAVA

Predstojeća, sezona 2018/19. donijeće i više novca klubovima od televizijskih prava u Italiji.

Sve do 2021. godine klubovi će, potencijalno, ako ispune određene bonuse, godišnje dijeliti čak 1,1 milijardu eura.

Tačno 50 odsto novca biće podjednako raspoređeno svim klubovima, dok će ostalih 50 odsto biti dijeljeno u zavisnosti od rezultata i još nekih faktora.

“Skaj” i “DAZN” su nosioci televizijskih prava u Seriji A.

Iza glavne scene: Sve više “malih” proglašava bankrot

Da će, ipak, biti potrebno još vremena da italijanski fudbal stane na čvrste noge, pokazuju posljednji primjeri.

Problem nisu veliki klubovi, ali ispaštaju mali. Tako je prošlog ponedjeljka objavljeno da dva poznata drugoligaša, Bari i Ćezena, prestaju s radom nakon (novih) bankrota. Bari je čak tri puta pokušavao da se digne iz pepela, ovaj put nije uspio...

Bankrot Ćezene mogao bi da se odrazi i na Kjevo, koji je bio umiješan u neke sumnjive transfere između dva kluba. Ako se se dokaže krivica, “leteći magarci” bi mogli da odlete u niži rang - u kojem još tri kluba čekaju konačni ishod svoje teške financijske situacije.

Znak pitanja visi iznad Parme koja nije dobila konačan odgovor smije li da se priključi Seriji A usljed optužbi za namještanje utakmica.

Bankrot je juče proglasila i Ređina, koja nije mogla da plati učešće u Ligi C.

Sve u svemu, u posljednjih je pet godina više od 20 profesionalnih italijanskih klubova proglasilo bankrot.

Bonus video: