Nedavno završeno Svjetsko klupsko prvenstvo u fudbalu, koje je održano u Sjedinjenim Američkim Državama, donijelo je ozbiljno suočavanje sa ekstremnim vrućinama, što je upozorenje na što fudbaleri i navijači mogu očekivati sljedećeg ljeta, kada SAD, Meksiko i Kanada budu domaćini Mundijala.
Klimatski stručnjaci upozoravaju da organizovanje velikih fudbalskih takmičenja tokom ljetnjih mjeseci na sjevernoj hemisferi postaje sve opasnije po zdravlje igrača i gledalaca. Zbog toga se sve češće pominje mogućnost pomjeranja termina turnira na zimske mjesece ili u hladnije krajeve.
"Kako decenija odmiče, rizici će biti sve veći, osim ako se ne preduzmu drastične mjere, poput igranja tokom zime ili u hladnijim geografskim širinama", upozorio je profesor Pirs Forster sa Univerziteta u Lidsu.
Ljetnji termini za Svjetsko prvenstvo tradicija su još od 1930. godine, ali se od tada prosječna globalna temperatura tokom juna, jula i avgusta povećala za 1,05 stepeni Celzijusa, dok su ljeta u Evropi postala toplija za čak 1,81 stepen, pokazuju podaci američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).
Uprkos prilagođenim mjerama FIFA uključujući dodatne pauze za osvježenje, veću dostupnost vode i ventilatore pored klupa, neki igrači, poput Enca Fernandeza iz Čelsija, žalili su se da su se osjećali malaksalo i dezorijentisano zbog visokih temperatura, apelujući na FIFA da izbjegne dnevne termine na Mundijalu 2026. godine.
Sindikat profesionalnih fudbalera (FIFPRO) upozorio je da je šest od 16 gradova domaćina sljedeće godine u zoni "ekstremnog rizika" od toplotnog stresa.
Predsjednik FIFA Đani Infantino poručio je da će dnevne utakmice 2026. godine biti održane samo na stadionima koji imaju krovnu konstrukciju i klimatizaciju.
Još veći izazovi mogu se očekivati 2030. godine, kada će domaćini biti Španija, Portugal i Maroko, zemlje koje su ovog ljeta već bilježile temperature iznad 40 stepeni. Uprkos tome, FIFA je u zvaničnoj procjeni kandidature navela da vremenski uslovi vjerovatno neće uticati na zdravlje učesnika.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da su fizički napori tokom utakmica na direktnom suncu potencijalno opasni.
"U takvim uslovima dolazi do hipertermije, povećanja tjelesne temperature, što može dovesti do grčeva, iscrpljenosti, pa i toplotnog udara", izjavio je profesor Žilijen Periar sa Univerziteta u Kanberi.
Za razliku od drugih sportova, fudbal rijetko koristi jutarnje termine, jer su satnice često usklađene sa evropskom televizijskom publikom. A kako broj učesnika raste sa 32 na 48 timova od 2026, biće još teže izbjeći utakmice po dnevnoj vrućini.
Jedino prethodno pomjeranje termina bilo je 2022. u Kataru, kada je turnir odigran u novembru i decembru kako bi se izbjegla ljetnja žega. Sličan potez očekuje se i za Mundijal 2034. u Saudijskoj Arabiji.
Međutim, svaka promjena termina stvara konflikt sa evropskim fudbalskim ligama, jer bi značila prekid domaćih prvenstava i Lige šampiona.
Klimatske promjene već danas imaju 28 odsto veći uticaj na sportiste i rekreativce u odnosu na devedesete, upozorio je profesor Oli Džej sa Univerziteta u Sidneju.
"Ovo je simbol nečeg mnogo većeg. Ne radi se samo o riziku i neprijatnosti za igrače i navijače, već o fundamentalnoj prijetnji i načinu života koji poznajemo", zaključio je profesor Majkl Men sa Univerziteta u Pensilvaniji.
Bonus video:
