Između plavo-bijelih korica, na tačno 500 strana, našlo se sve ono što je Budućnost bila tokom prvih 100 godina - monografija povodom vijeka postojanja našeg najvećeg fudbalskog kluba jedinstveno je putovanje kroz vrijeme.
Promocija ovog izdanja zakazana je za početak decembra, a narednih dana uz serijal intervjua “Vijesti” sa legendama kluba moći ćete da čitate i djelove iz monografije.
Nekoliko epoha i država, mnogo legendi i majstora fudbala, nezaboravnih trenutaka, utakmica... Sve to sada je sačuvano na jednom mjestu - u monografiji "Ponosna prošlost, jedna je Budućnost", čiji je urednik Miloš Antić.
- Zahvalnost Fudbalskom klubu Budućnost koji je prepoznao značaj promovisanja monografije, ali i Sekretarijatu za kulturu Glavnog grada, koji će institucionalno i finansijski podržati ovaj događaj, koji je uvršten i u bogat program tradicionalne manifestacije Decembarska umjetnička scena - rekao je Antić za "Vijesti".
Više od godinu rada
Koliko je bilo teško 100 godina prepričati, koliko vremena je trebalo da monografija ugleda svjetlost dana?
- Izrada je trajala duže od godinu, napravljen je plan i krenulo se u rad na ovom izuzetno kompleksnom projektu - dodaje Antić.
Kompleksan projekat, ali kako ističe sve je bilo lakše uz tim koji brzo oformljen.
- Na njega sam izuzetno ponosan, a čine ga iskusni novinari, ljudi koji poznaju materiju, ali koji su i emotivno vezani za klub, koji ga osjećaju... Uz mene, istraživanja i tekstove, u skladu sa dogovorom i unaprijed osmišljenim i definisanim epohama, radili su Branko Krivokapić, Bojan Topalović, Uroš Radulović, Aleksandar Radović, Danilo Mitrović, Kosta Bošković, Stojan Stamenić i Leka Dedivanović, a veliki doprinos dali su i Nebojša Jakovljević iz Subotice, vlasnik poznate stranice Istorija Ex Yu fudbala ustupljanjem arhive, kao i lektor Filip Jovović i dizajner Adi Kerović - naglasio je Antić.
Biblioteke, "kopanje" po arhivima i Čeferin kao gost
Ubrzo su ispisane i prve stranice, monografija je polako počela da se "gradi”...
- Kada je u pitanju prikupljanje podataka, arhivske građe i fotografija, bilo je izuzetno zahtjevno, s obzirom na nedostatak klupske arhive, ali opet i nekako inspirativno, a znatiželja nas je vukla naprijed u otkrivanje novih detalja. Boravci u bibliotekama, “kopanje” po arhivima je nešto što je svima obilježilo period sklapanja monografije - priča Antić.
Objasnio je i koliko se vodilo računaa o svakom detalju.
- Ono što, osim izuzetnog dizajna, ali i do sada neispričanih priča, karakteriše ovo rekao bih monumentalno djelo za istoriju kluba i grada, jeste i navođenje svih mogućih izvora od kojih su podaci preuzimani. Do sada to nije bio slučaj u knjigama ovakvog tipa, a negdje sam siguran da smo sve pomenute ljude koji su pisali o Budućnosti i na taj način sačuvali od zaborava. Uvjeren sam da će ne samo oni koji vole Budućnost i Podgoricu knjigu čitati u dahu.
Važan cilj bio da sve vrijedno pomena iz istorije kluba ne bude zaboravljeno.
- Željeli smo da budu pomenuti svi oni koji su sebe utkali u bogatu istoriju Budućnosti kroz neku priču, fotografiju, brojku, interesantan podatak... Uz naravno posebno obraćanje pažnje na provjeru svakog podatka i preciznost.
Važno ime našlo se na prvim stranama.
- Autorski tekst u uvodu monografije pisao je predsjednik Uefe Aleksander Čeferin, koji je iznio svoje impresije o Budućnosti, sjećanje na velike mečeve, neosvojivu titogradsku tvrđavu i najveće legende našeg kluba - zaključio je Antić.
Prvi čovjek evropskog fudbala između ostalog je na lijep način objasnio šta je Budućnost značila za fudbal u velikoj Jugoslaviji.
- Trofeji su možda izostali, ali svi znamo da oni nisu ono najvrednije u igri koju volimo. Daleko vredniji je osjećaj iskrene pripadnosti nečemu većem od samog sebe. To je čista ljubav - prema igri, prema dresu, prema grbu. Ljubav koja sa godinama postaje sve snažnija. U Evropi postoje na stotine klubova starih od više od jednog vijeka, ali se na prste jedne ruke mogu nabrojati oni koji su iznjedrili igrače renomea Dejana Savićevića i Predraga Mijatovića, rođene pobjednike kojima se poklonio čitav svijet - napisao je Čeferin u monografiji.
Bonus video:
