Šahovska ikona, 10. šampion svijeta Boris Spaski odigrao je posljednji ovozemaljski potez. O smrti 88-godišnjeg šampiona izvijestio je predsjednik Šahovskog saveza Rusije Andrej Filatov. Spaski je šahovsku krunu stavio 1969. godine u Moskvi, pošto je slavio protiv Tigrana Petrosjana sa 12,5:10,5.
Tri godine kasnije na tronu ga je u meču u Rejkjaviku zamijenio Amerikanac Bobi Fišer, jedan od najkontroverznijih, ali i najomiljenijih svjetskih sportskih šampiona.
- Otišla je velika ličnost, generacije šahista učile su i uče iz njegovih partija i šahovske zaostavštine. Veliki je to gubitak za državu. Saučešće njegovoj porodiciji i prijateljima. Vječnaja pamjat - oprostio se Filatov.
U krugovima drevne igre smrt velikog šampona je bila centralna tema. Od Spaskog se opraštaju brojni velikani, a uprkos sankcijama ruskim šahistima od strane međunarodne federacije FIDE, američki velemajstor Hans Niman se od ruskog velikana oprostio u Moskvi.
“Te 1972. godine u Rejkjaviku odigrao se najveći šahovski meč svih vremena. Spaski je pokazao borbeni duh i karakter bez premca na šahovskoj ploči i izvan nje. Neka Boris Spaski počiva u miru”, napisao je na svom nalogu mreže X Niman.
Uprkos odlukama FIDE, Niman je odlučio da šahovsko umijeće oproba na “Aeroflot openu” u Moskvi.
“Šah je igra koja vjekovima spaja ljude, zajednički jezik kojim govore ljudi različitih kultura. Fišer je igrao gdje god ga je izazov odveo, a ja ću učiniti isto, jer je u svojoj srži šah stremljenje ka nečem najvećem. Ići ću i idem tamo gdje su moji navijači i da igram na najvećem nivou zbog ljubavi prema igri. Ovdje sam da pustim šah da govori sam za sebe. Nemam turnire, a Aeroflot je dio sistema FIDE mreže. Tu je za mene kraj priče i neka najbolji pobijedi”, zaključio je Niman.
Od Spaskog se oprostila i FIDE, čiji je bio 10. prvak.
“FIDE je duboko ožalošćena zbog smrti Borisa Spaskog. Izražavamo iskreno saučešće porodici, prijateljima i voljenima Borisa Spaskog”, stoji u poruci objavljenoj na sajtu FIDE.
Spaski je rođen u Lenjingradu (Sankt Peterburg) 1937. godine, i od djetinjstva je primijećen njegov talenat. Sa 18 godina je bio velelamajstor, a izgubio je od Petrosjana meč za titulu 1966, da bi se revanširao tri godine kasnije. Protiv Fišera je odigrao meč vijeka, sa nagradnim fondom do tada nezabilježenim u bilo kojem sportu - 250.000 dolara i uz nevjerovatnu medijsku pompu u jeku Hladnog rata SAD-a i SSSR-a.
Slavio je Fišer, ali je Spaski pobrao simpatije kao prvi pravi univerzalni igrač, mada je imao slabosti prilikom otvaranja, ali iz složenih situacija se niko nikada nije dinamičnije izvlačio kao on. Osvojio je do 1978. godine 13 medalja na šahovskim olimpijadama, pojedinačno i ekipno, a onda je prešao da igra za Francusku. Neobuzdanog duha, tamo je emigrirao sa trećom suprugom. Igrao je za Francusku na prvoj tabli na tri Šahovske olimpijade, da bi se 2012. godine vratio u Rusiju.
- Najveće priznanje za mene nisu olimpijske medalje ili meč za prvaka svijeta. Najveća je pohvala da sam sjajno odigrao ‘špansku’ odbranu crnim figurama, i to od Borisa Spaskog 2005. godine. Te, ali i riječi Spaskog, jednog od predvodnika zlatne ere šaha, ‘da se šahovska kruna ne pokušava osvojiti, već se to dešava slučajno’, nikada neću zaboraviti - kazao je Levon Aronjan, koji je imao četvrti rejting u istoriji FIDE.
Bonus video:
