MILOŠ MRAČEVIĆ, DIREKTOR VK JADRAN CARINE

Uvijek gledamo u budućnost, želimo da stvorimo još bolji Jadran

Direktor Vaterpolo kluba Jadran Carine Miloš Mračević za “Vijesti” pričao o uspjesima Novljana, borbi sa finansijskim problemima, ali i radu sa mlađim kategorijama
1019 pregleda 2 komentar(a)
Miloš Mračević, Foto: Privatna arhiva
Miloš Mračević, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 30.12.2018. 20:18h

Vaterpolo klub Jadran Carine godinama je dominantan na domaćoj sceni, bori se i na evropskoj - sa većim, jačim i finansijski moćnijim.

Iza svakog sportskog uspjeha, koji nije “instant” karakteristika, krije se stabilna organizacija, dobra logistika, plan i vizija...

To što je Vladimir Gojković kraj bazena, to je Miloš Mračević u kancelarijama i “na terenu”...

- Mislim da možemo da se pohvalimo dobrom organizacijom, a trudimo se da prihvatamo savremene trendove funkcionisanja u sportu. Ono što je najvažnije - jasno je definisano. U klubu se zna šta je čija obaveza i ko je za šta odgovoran, a najvažnije je da smo svi, od onih koji su u direktnom radu sa sportistima, preko operativaca ili ljudi iz uprave, posvećeni istom cilju guraju ka istom cilju - stvaranju boljeg Jadrana. Posebno nas raduje što su naši bivši asovi ostali posvećeni klubu. Ne treba posebno napominjati koliko je Jadran dobio angažmanom Vladimira Gojkovića, Boris Zloković je nedavno izabran za potpredsjednika kluba, a Miloš Šćepanović je član skupštine - kaže direktor Jadrana.

Kao i u svakom ozbiljnom sportskom kolektivu fokus su rezultati prvog tima. Razvoj mladih igrača je, međutim, ne manje značajan...

- Zbog toga se nerijetko ulazi u veće obaveze i troškove, prije svega vezano za međunarodna takmičenja, za koje i nema obezbijeđenog budžeta. Bez takvog rizika, makar kod nas, nema i rezultata. Nikada nam nije cilj samo da razvijamo trenutnu ekipu i da se sve okreće oko nje, trudimo se da se klub razvija u svim segmentima.

Vatrepolisti Jadrana

Novac je, dakle, konstantan problem...

- Situacija u Herceg Novom je pogotovo teška, jer nema ozbiljne privrede iz koje bi se crpili sponzori. Izdvajanja opštine za sport su manja u odnosu na druge vaterpolo-gradove - Kotor i Budvu. Sredstva dobijena od Opštine pokrivaju uslove rada i trećinu budžeta, ostalo je na upravi kluba da obezbijedi. Predsjednik kluba Đuro Marić velikim naporima nalazi sredstva i animira sponzore. Takođe, kroz poslovanje kluba trudimo se da generišemo sredstva, prijavljujemo se na sve moguće konkurse koji se odnose na sport. Budžet kluba je jako mali u poređenju sa aktivnostima koje imamo, a pogotovo mali u odnosu na rezultate koje postižemo. Primjera radi, u prošloj sezoni Jadran je bio zvanično deseta ekipa Evrope, sa budžetom za prvu ekipu od oko 150 hiljada eura. Za poređenje - deveti tim Evrope je bio Dinamo Moskva sa ekipom koja je koštala preko 800 hiljada, a 11. Hanover imao je budžet od oko 500 hiljada. Mislim da ovo najbolje govori na koiliko ekonomičan način funkcionišemo - kazao je Mračević, uz napomenu da klub nikome nije ostao dužan.

- Često postoje izvjesna kašnjenja, ali trudimo se da obaveze servisiramo koliko je god moguće redovno. Na kraju se sve izmiri.

Mračević je kazao da u klubu trenira oko 250 djece, a taj broj u ljetnjim mjesecima poraste i na preko 300. U klubu, kako kaže, radi osam vaterpolo trenera i tri trenera plivanja.

- Svaka selekcija Crne Gore, od najmlađe do seniorske, nezamislive su bez velikog broja “jadranaša” i ponosni smo na činjenicu da dajemo toliki doprinos crnogorskom vaterpolu, te da smo u ovom trenutku lokomotiva našeg vaterpola - zaključio je Mračević.

Bazen na Škveru - objekat za ponos

U Jadranu su posebno ponosni na otvoreni bazen na Škveru. To je jedan od rijetkih, ako ne i jedini, sportski objekat u Crnoj Gori, koji je apsolutno funkcionalan i skoro samoodrživ.

- Ljetnji bazen na Škveru je pun pogodak i to se iz godine u godinu potvrđuje. To je sportski objekat koji zaista ima ogromnu frekvenciju sportista tokom svakog dana. Pored jako obilnih trenažnih i takmičarskih aktivnosti svih selekcija našeg kluba, od Herceg Novog i bazena na Škveru smo napravili svjetski vaterpolo centar. Za šest godina od kada bazen funkcioniše u njemu je treniralo preko 20 reprezentacija i oko 80 klubova sa šest kontinenata. Neki od njh su se i po više puta vraćali. Na najbolji mogući način promovišemo vaterpolo kao brend Crne Gore. Sa druge strane dolaskom velikog broja ekipa i sportista u Herceg Novi direktno podstičemo turističku privredu i mogu da kažem da smo nosioci sportskog turizma u gradu. Time pokazujemo da želimo od Herceg Novog da napravimo bolji i poželjniji grad, grad za koga će svako ko se bavi vaterpolom znati u svijetu. Nama redovno dolaze ekipe iz Novog Zelanda, Australije, Amerike... sa druge strane svijeta. Ekipe iz Južne Afrike, Kazahstana su redovni gosti, a ove godine smo ugostili i žensku reprezentaciju Zimbabvea, te klubove iz Finske i Belgije“, priča Mračević.

Nadam se da će odnosi sa Opštinom biti bolji

Kakav je odnos sa lokalnom samoupravom?

- U posljednje vrijeme imali smo izvjesnih nesuglasica sa lokalnom upravom. Čak su neki lokalni funkcioneri uputili jako teške riječi na račun kluba. Nadam se da će te stvari ostati iza nas i da će stvari ubuduće bolje funkcionisati. Značaj Jadrana za grad Herceg Novi je ogroman, kako kao najozbiljniju sportsku instituciju grada u istoriji, tako i onim što Jadran radi za lokalnu zajednicu. Jadran je najbolji ambasador grada. Nadamo se da će doći vrijema kada će lokalna uprava raspolagati sa više novca za sport, a samim tim i za Jadran, koji je definisan u opštinskim aktima kao klub-nosilac razvoja sporta u gradu. Ma ko bio na vlasti, sport ne smije da se posmatra kao na trošak, jer se svaki euro uložen u sport višestruko vraća društvenoj zajednici - kazao je Mračević.

Možemo da napadnemo i evropsku titulu samo sa domaćim igračima

Kakvi su planovi za budućnost?

- Želja nam je da ostanemo dominantni na domaćoj sceni, u regionalnoj ligi da igramo značajnu ulogu i da budemo u samom vrhu. Bolji rezultati na evropskoj sceni su za sada samo želje i san, jer bez ozbiljnijeg budžeta nema rezultata u Evropi. Međutim, imamo dobru osnovu, jer imamo dobre mlade igrače i potrebna nam je samo nadogradnja. Mislim da smo jedini klub u Evropi, uz Jug iz Duborvnika, koji bi mogao da „napadne“ evropsku titulu sa ekipom isključivo sastavljenom od igrača poniklih u Jadranu. Klub mora uvijek da teži boljem i većem, ne samo u sportskom smislu, već i u organizacionom i infrastrukturnom. Uslovi za rad tokm zimskog perioda na bazenu Instituta Igalo nisu najsjajniji, uz najbolju volju i angažman ljudi iz Instituta, bazen je dotrajao i imao problema sa prokišnjavanjem krova, ventiliacijskim sistemom... Uskoro ćemo morati da se suočimo ozbiljnije i sa tim problemom i da zajedno sa gradom nađemo najbolje moguće rješenje. Jedna od ideja je i pokretni krov na ljetnjem bazenu - rekao je Mračević.