Po operativnim policijskim saznanjima u ubistvu novinara Slavka Ćuruvije učestvovala su dvojica pripadnika Jedinice za specijalne operacije resora Državne bezbednosti (DB) ali to nije moglo biti dokazano, rečeno je danas u Specijalnom sudu u Beogradu u nastavku procesa za ubistvo vlasnika Dnevnog telegrafa.
Bivši načelnik Uprave kriminalističke policije Radovan Knežević i njegov saradnik Dragan Marković su kao potencijalne izvršioce označili Zorana Ristovića Priku i Luku Pejovića, koji su potom nađeni mrtvi.
Knežević je rekao i da se "tada govorilo da je taj (Ristović) koji je izvršio djelo (ubistvo Ćuruvije) sahranjen ispod nekog mosta, ali to ništa nije dokazano".
"Sumnjalo se da je on izvršio to ubistvo, postojale su indicije, ali nije dokazano", rekao je Knežević dodavši da se u operativnom radu u vezi ubistva Ćuruvije "spominjalo i ime Luke Pejovića".
Marković je rekao i da se "Prika, čiji je leš nađen u Topčiderskom kanalu, po operativnim saznanjima dovodio u vezu kao mogući izvršilac ubistva".
On je dodao i da je od kolege koje su radile na slučaju čuo da su pominjale i Luku Pejovića dodavši da ne može da se sjeti od koga je to čuo.
Knežević i Marković su o ostalim dešavanjima vezanim za istragu ubistva Ćuruvije i o saradnji sa DB-om, tokom svjedočenja iznijeli kontradiktorne stavove pa je i sudsko vijeće moralo da reaguje.
Knežević je rekao da je saradnja sa DB u istrazi oko ubistva Ćuruvije bila loša i da je tadašnji zamjenik načelnika DB Zoran MIjatović "igrao neku čudnu igru".
"Pokušavao je da nas stavi u drugi plan, kao on više vredi, on više zna... a kada smo im nešto tražili on nam pošalje drugo uz objašjenje da je kao pogriješio", rekao je Knežević.
On je rekao i da, kada su pripadnici policije željeli da ispitaju ljude iz odjeljenja DB koje je bilo zaduženo za praćenje da je "Mijatović poslao druge ljude, a ne one koji su bili na spisku za ispitivanje".
Za razliku od svog tadašnjeg šefa, Marković, koji je u svom svjedočenju nekoliko puta ponovio da "sjećanja blijede zbog protoka vremena" je rekao da je saradnja sa DB bila dobra i u slučaju tog ispitivanja.
"Ono što smo tražili od DB pretežno smo i dobili i imali smo dosta dobar odnos", rekao je Marković dodavši i da su pripadnici policije ispitali i pripadnike DB koji su bili zaduženi za praćenje.
Knežević i Marković iznijeli su i suprotna svjedočenja i o "vještačenju nekog oružja" poslije ubistva Čuruvije tako da je Knežević rekao da je "bilo nekog vještačenje oružja" ali da se ne sjeća kog dok je Marković naveo da mu nije poznato da je do toga uopšte došlo.
Pravni zastupnik načelnika DB Radomira Markovića, advokat Vladimir Marinkov je rekao da su i današnji svjedoci potvrdili ono što odbrana optuženih stalno govori, da su u ubistvu Ćurvije učetvovale druge osobe a ne oni koji su na optuženičkoj klupi.
Ta svjedočenja pokazuju i da slučaj ubistva Ćuruvije nije riješen jer "tada vjerovatno nije ni postojala politička volja", rekao je Marinkov novinarima ispred zgrade Specijalnog suda.
Ćuruvija je ubijen je 11. aprila 1999. ispred zgrade u kojoj je stanovao, a za njegovo ubistvo Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti tadašnjeg načelnika DB Radomira Markovića, ondašnjeg načelnika beogradskog centra DB Milana Radonjića i bivšeg glavnog inspektora Druge uprave DB Ratka Romića,
Kao izvršilac ubistva optužen je bivši pripadnik rezervnog sastava RDB Milan Kurak, koji je u bjekstvu.
Po optužnici, Ćuruviju je ubio Kurak, a saučesnik mu je bio Romić, koji je kao i Radonjić uhapšen u januaru 2014.
Sudsko veće odbilo je zahtjev odbrane da se Radonjić i Romić puste iz pritvora, a nastavka suđenja zakazan je za 23. septembar.
Bonus video:
