"SLOBODAN ČOVJEK"

Vojislav Šešelj oslobođen, zabranjen mu ulazak u Hrvatsku

Lider radikala je u pritvoru Haškog tribunala proveo gotovo 12 godina, od februara 2003, kada se predao i dobrovoljno i otišao u Hag, do novembra 2014. kada je pušten da se brani sa slobode zbog lošeg zdravstvenog stanja
0 komentar(a)
Vojislav Šešelj, Foto: Betaphoto
Vojislav Šešelj, Foto: Betaphoto
Ažurirano: 31.03.2016. 15:24h

Vojislav Šešelj je oslobođen po svim tačkama optužnice.

Vijeće tribunala u Hagu je saopštilo da Šešelj nije kriv za progon, ubistvo, mučenje, deportaciju, pustošenje i razaranje gradova, razaranje religioznih objekata, pljačku javne i privatne imovine .

"Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek", rekao je predsjednik pretresnog vijeća sudija Žan Klon Antoanet.

Šešelj nije prisustvovao izricanju presude.

Nakon današnje oslobađajuće presude Šešelju i brojnih reakcija koje je takva odluka izazvala, MUP Hrvatske je zabranio ulazak Šešelju u tu zemlju, javlja N1.

Premijer Hrvatske Tihomir Orešković poručio je: "Neka dođe pa ćemo ga uhapsiti".

11.15 - Većina članova sudskog vijeća smatra da tužilac nije dokazao postojanje udruženog zločinačkog poduhvata, rekao je Antoaneti

11.10 - Slanje dobrovoljaca SRS nije bilo činjenje zločina već podrška ratnim naporima, ali to u pojedinačnim slučajevima ne amnestira počinioce zločina, rekao je Antoaneti.

11.05 - "Tužilaštvo nije na pravi način prezentovalo činjenice raspada Jugoslavije i formiranje srpskih entiteta, niti je nastanak tih entiteta rezultat kriminalne namere", kazao je Antoaneti.

10.55 - Sudija Antoaneti kaže da većina članova Vijeća smatra da nisu počinjena sva krivična djela, kršenje zakona ili običaja rata koje je navelo Tužilaštvo.

10.50 - U Hrtkovcima nije bilo rasprostranjenog i masovnog napada na civile, a Šešeljeva odgovornost nije direktna, rekao je Antoaneti, te se dovode u pitanje tačke optužnice za zločine protiv čovječnosti.

10.40 - Sud je našao da su Šešeljevi dobrovoljci bili "moralno potčinjeni" lideru SRS, ali ne i pod njegovom vojnom komandom kada su učestvovali u borbenim dejstvima.

Ta presuda, koju Haški sud saopštava 13 godina od početka procesa, je prvostepena i na nju će i lider radikala i haško tužilaštvo imati pravo da ulože žalbu.

Tužilaštvo tražilo 28 godina, Šešelj oslobađajuću presudu

Tužilaštvo je u svojoj završnoj riječi ranije predložilo sudu da Šešelja osudi na kaznu zatvora od 28 godina, dok je Šešelj tražio oslobađajuću presudu.

Lider radikala je u pritvoru Haškog tribunala proveo gotovo 12 godina, od februara 2003, kada se predao i dobrovoljno i otišao u Hag, do novembra 2014, kada je pušten da se brani sa slobode zbog lošeg zdravstvenog stanja.

U međuvremenu Haški tribunal je od Srbije zatražio da uhapsi i izruči Šešelja, ali po tom zahtjevu nije postupljeno, pa Šešelj neće prisustvovati izricanju presude.

Tužilaštvo haškog tribunala tvrdi je da je Šešelj govorom i propagandom mržnje 1991 - 1992. godine počinio progon Hrvata iz Vukovara i vojvođanskog sela Hrtkovci.

Kada su u pitanju zločini u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju, Bosanskom Šamcu, Brčkom i širem području Sarajeva, prema stavu tužilaštva Šešelj ih je "podstakao, pomogao i podržao" time što je dobrovoljce SRS, kao fizičke počinioce, regrutovao, indoktrinirao mržnjom prema nesrbima, organizovao i poslao na ratišta.

Prema optužnici, Šešeljeve riječi i djela podstakli su progon desetina hiljada nesrba i ubistvo 905 osoba, a među žrtvama je bilo i jedno novorođenče.

U tri tačke, optužnica Šešelja tereti za zločine protiv čovječnosti - progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; deportaciju i prisilno premještanje.

U šest tačaka, lider radikala optužen je za kršenje zakona i običaja rata - ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.

Tužilaštvo smatra da su zločini "šešeljevaca" nad Hrvatima i Muslimanima bili izvršeni u udruženom zločinackom poduhvatu čiji je cilj bilo stvaranje jedinstvene srpske države na velikim djelovima teritorija Hrvatske i BiH, odnosno "velike Srbije".

U zločinački poduhvat bili su prema optužnici uključeni i tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, generali JNA Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, pripadnici Državne bezbjednosti u Srbiji Jovica Stanišić i Franko Simatović Frenki.

U njemu su, prema optužnici, učestvovali i lideri Srba u Hrvatskoj i BiH Milan Babić, Milan Martić i Radovan Karadžić, zatim vođa paravojnih jedinica Željko Ražnatović Arkan i drugi.

Tužilaštvo, naime, smatra da je Šešelj uticao na sve aspekte djelovanja dobrovoljaca, čak i ako nije imao operativnu komandu.

On je, kako tvrde, te jedinice raspoređivao, odlučivao kada će i gdje ići i imenovao njihove zapovjednike, koji su mu podnosili izvještaje o svom djelovanju.