U Hrvatskoj se danas održavaju parlamentarni izbori koji su u javnosti ocijenjeni kao najneizvjesniji dosad, jer je među vodećim strankama minimalna razlika.
Na osmim po redu parlamentarnim izborima od samostalnosti, oko 3,8 miliona birača odlučivaće o tome hoće li vladu ponovo sastaviti koalicija na čelu sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) premijera Zorana Milanovića ili će, nakon četiri godine vlasti lijevog centra, zemlja krenuti udesno predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) Tomislava Karamarka.
Ankete pokazuju da vlada neće biti moguća bez postizbornih koalicija. Za sastavljanje vlade potrebno je 76 glasova poslanika u parlamentu, a vodeće koalicije okupljene oko SDP i HDZ, prema anketama, mogle bi da osvoje po 60 mandata, prenijela je Beta.
Rojters navodi da bi, prema nedavnim ispitivanjima javnog mnjenja, HDZ osvojio oko 65 mjesta, a SDP otprilike pet manje. Prema posljednjoj anketi, sprovedenoj u oktobru, HDZ je imao skoro 33 odsto podrške. SDP je zaostajao za oko jedan procentualni poen.
SDP prikupio poene na migrantima i ekonomiji
Rojters ocjenjuje da SDP može sebi pripisati zasluge za dva najveća pitanja sa kojima je zemlja suočena - evropska migrantska kriza i usporena ekonomija koja upravo izlazi iz recesije.
Suočena sa desetinama hiljada migranata sa Bliskog istoka, vlada se uveliko trudila da ih smjesti, pri čemu je Milanović tvrdio da Hrvatska mora zauzeti human stav i olakšati im put.
„Takav stav je emotivno blizak iskustvu mnogih Hrvata,“ kaže politički analitičar Ivan Rimac. „Vlada je pokazala da u nečemu može biti prilično efikasna.“
Rojters navodi da HDZ igra na kartu nacionalnog identiteta i porodičnih vrijednosti. Ta stranka optužuje Milanovića da je mek prema migrantima.
SDP sebe smatra zaslužnim za ponovno uspostavljanje ekonomskog rasta nakon šestogodišnje recesije koja je izbrisala oko 13 odsto hrvatskog BDP od 2008. Ove godine se očekuje rast BDP od 1,2 odsto i 1,5 sljedeće.
Pobijediće onaj sa boljim koalicionim kapacitetom
„Neće postojati apsolutni pobjednik, vlada će biti koaliciona i ko iskaže jači koalicioni kapacitet taj će moći da formira vladu“, rekla je za agenciju Beta Aleksandra Joksimović iz Otvorenog parlamenta.
Ona je navela da je ogromna prednost HDZ-a tokom predsjedničke kampanje početkom godine značajno smanjena i da sada ta partija i SDP „balansiraju na istom nivou“.
Joksimović je ukazala da predizborna kampanja traje još od predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, a da je jedna od glavnih tema - oštra retorika prema Srbima i Srbiji.
„Politički akteri su se prosto utrkivali u oštrini poruka prema Srbiji i Srbima i sada u postizbornom ciklusu će se te tenzije stišati i dijalog Beograda i Zagreba će biti mirniji, ali će mnoga teška pitanja i dalje ostati otvorena“, rekla je Joksimović.
Analitičar Dušan Janjić daje prednost HDZ-u.
„Na to ukazuju raspoloženje javnog mnjenja, ali i postupci ljudi koji su napustili SDP poput Iva Josipovića. Dakle, okruženje u Hrvatskoj je desničarsko i uvijek je bolje imati partnera koji se osjeća tu kao riba u vodi“, rekao je Janjić za Betu.
On je kazao da pobjeda HDZ-a ne bi nikako mogla da utiče na Beograd i da bi to moglo da se dogodi samo „ukoliko mislimo da nam Zagreb vodi politiku“.
Prema njegovim riječima, za vlasti u Srbiji i bilatelarnu saradnju bolje je da na izborima pobijedi HDZ.
„Sa HDZ-om možete da razgovarati, ali sa Milanovićem vi prosto ne znate šta njega muči i kako će da postupi“, rekao je Janjić.
Nejasan program reformi
I SDP i HDZ obećavaju da će cementirati ekonomski opravak i stvoriti konkurentnu ekonomiju. Međutim, ekonomisti kažu da nijedna nije jasno saopštila detalje niti pokazala da će se riješiti pitanje naduvanog javnog sektora, manjkavog penzionog sistema, državnih kompanija koje posluju s gubicima te lošeg upravljanja zdravstvenim sistemom.
„Jednostavno proizvodimo premalo i prijeko su nam potrebne investicije u privatni sektor,“ rekao je Goran Buturac sa Ekonomskog instituta Zagreb. „Naš BDP raste za oko 3,5 milijardi kuna, a potrebno nam je oko 11,5 milijardi svake godine za otplatu kamate.“
„Političari i dalje šire iluzije da se može odlagati reforma javnog sektora,“ rekao je Rojtersu nezavisni analitičar Damir Novotni.
„Ali Hrvatska nema puno vremena, možda godinu ili dvije najviše, da pokaže riješenost da se od ekonomije kojom dominira država okrene onoj koja je zasnovana na privatnom sektoru. U suprotnom će kreditori početi da zaziru i zaduživanje mi moglo postati preskupo.“
Rojters piše da se Hrvatska zadužuje po jednoj od najskupljih stopa u Evropskoj uniji i da je njen javni dug blizu 90 odsto BDP. Za ovu godinu se prognozira deficit od 4,5 do pet odsto BDP.
Stranka Most bi mogla igrati glavnu ulogu u pregovorima
Analitičari očekuju da Most igra centralnu ulogu u koalicionim pregovorima. Ta ekonomsko liberalna stranka osnovana prije tri godine, predstavlja se kao svježa alternativa SDP-u i HDZ-u. Vjerovatno će insistirati na reformi javnog sektora i politici koja je naklonjenija biznisu, piše Rojters.
„Most je prihvatljiv za obje strane, ali ostaje pitanje da li će oni ili neka druga mala stranka biti voljni da se pridruže vladi ili samo podržavaju manjinsku, glasajući samo za politiku koja odgovara njihovom programu,“ rekao je politički analitičar Višeslav Raos.
Birači su skeptični. „Dvije najveće stranke su mnogo puta pokazale da premalo brinu za napredak države, a previše za sopstvene interese,“ rekla je Dinka Krčelić, privatna preduzetnica.
Preferencijalno glasanje
Za ulazak u parlament boriće se 166 lista na kojima je više od 2.300 kandidata. Među listama je 161 stranačka i pet nezavisnih. Bira se 151 poslanik u Saboru na mandat od četiri godine. Po 14 poslanika bira se u deset izbornih jedinica, a tri poslanika bira dijaspora u posebnoj 11. izbornoj jedinici.
Pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno osam poslanika, od kojih najmanje tri mjesta pripadaju srpskoj nacionalnoj manjini. Manjine mogu da glasaju ili u 12. izbornoj jedinici, ili po mjestu prebivališta u nekoj od deset izbornih jedinica za opšte liste.
Novina na ovim izborima je preferencijalno glasanje, što znači da će osim liste birači moći da zaokruže i svog kandidata s liste za koju su glasali. Kandidat koji osvoji više od deset odsto glasova birača ima prednost za ulazak u parlament bez obzira na to koji je na listi.
Građani će moći da glasaju na oko 7.000 biračkih mjesta u zemlji, a u inostranstvu 114 u 48 zemalja, najviše u BiH. U inostranstvu se za izbore registrovalo oko 36.000 hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj, najviše u BiH (21.600). Birališta će biti otvorena od 7.00 do 19.00 časova.
Državna izborna komisija će prve nezvanične rezultate početi da objavljuje večeras oko 22.00 sata.
Bonus video:
