Analitičari danas, uoči izbora u Hrvatskoj, ocjenjuju da je teško predvidjeti da li će više glasova osvojiti Socijaldemokratska partija (SDP) ili Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), i da će vladu formirati onaj ko ima bolji koalicioni kapacitet.
"Neće postojati apsolutni pobjednik, vlada će biti koaliciona i ko iskaže jači koalcioni kapacitet taj će moći da formira vladu", rekla je za agenciju Beta Aleksandra Joksimović iz Otvorenog palamenta.
Ona je navela da je ogromna prednost HDZ-a koju predvodi Tomislav Karamarko, tokom predsjedničke kampanje početkom godine, značajno smanjena i da sada ta partija i SDP aktuelnog hrvatskog premijera Zorana Milanovića "balansiraju na istom nivou".
Joksimović je ukazala da predizborna kampanja traje još od predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, a da je jedna od glavnih tema - oštra retorika prema Srbima i Srbiji.
"Politički akteri su se prosto utrkivali u oštrini poruka prema Srbiji i Srbima i sada u postizbornom ciklusu će se te tenizije stišati i dijalog Beograda i Zagreba će biti mirniji, ali će mnoga teška pitanja i dalje ostati otvorena", rekla je Joksimović.
Analitičar Dušan Janić takođe je istakao da će se poslije izbora u Hrvatskoj biti formirana koaliciona vlada, ali on prednost daje HDZ-u.
"Na to ukazuju raspoloženje javnog mnjenja, ali i postupci ljudi koji su napustili SDP poput Iva Josipovića. Dakle, okruženje u Hrvatskoj je desiničarsko i uvijek je bolje imati partnera koji se osjeća tu kao riba u vodi", rekao je Janjić za agenciju Beta.
On je kazao da pobjeda HDZ-a ne bi nikako mogla da utiče na Beograd i da bi to moglo da se dogodi samo "ukoliko mislimo da nam Zagreb vodi politiku".
Prema njegovim riječima, za vlasti u Srbiji i bilatelarnu saradnju bolje je da na izborima pobijedi HDZ.
"Sa HDZ-om možete da razgovarati, ali sa Milanovićem vi prsoto ne znate šta njega muči i kako će da postupi", rekao je Janjić.
U Hrvatskoj je u ponoć počela izborna tišina pred nedjeljne parlamentarne izbore. Za ulazak u parlament boriće se 166 lista sa više od 2.300 kandidata. Među listama je 161 stranačka i pet nezavisnih.
Bira se 151 poslanik u Saboru na mandat od četiri godine. Po 14 poslanika bira se u deset izbornih jedinica, a tri poslanika bira dijaspora u posebnoj 11. izbornoj jedinici.
Pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno osam poslanika, od kojih najmanje tri mjesta pripadaju srpskoj nacionalnoj manjini.
Bonus video:
