KRIK: Mali nezakonito dobio 10 hektara državne zemlje

Privatizovano preduzeće od kojeg je zemlja oduzeta je propalo i otišlo u stečaj
84 pregleda 10 komentar(a)
Siniša MalI, Foto: Betaphoto
Siniša MalI, Foto: Betaphoto
Ažurirano: 26.10.2015. 10:03h

Firma gradonačelnika Beograda Siniše Malog i njegove porodice besplatno je dobila 10 hektara državnog zemljišta, piše u posljednjem istraživačkom tekstu KRIK-a. Njihov poslovni partner Srđan Gajić nezakonito je prenio zemlju s privatizovanog preduzeća u vlasništvo njihove firme zbog čega je osuđen. Protiv porodice Mali nije vođena istraga. Pokrenuli su proizvodnju đubriva za uzgoj šampinjona, a vlasništvo nad zemljom su prebacili na ofšor firmu s Djevičanskih ostrva. Privatizovano preduzeće od kojeg je zemlja oduzeta je propalo i otišlo u stečaj.

Ovo zemljište nedaleko od Vršca bilo je u vlasništvu države, a koristio ga je državni proizvođač deteline „Alfa Protein“.

„Alfa Protein“ je privatizovan 2003. godine kada ga je na aukciji kupio direktor preduzeća Srđan Gajić. U to vrijeme, Siniša Mali radio je u Agenciji za privatizaciju kao direktor Centra za tendere i bio je zadužen za prodaju velikih državnih preduzeća.

Nakon privatizacije, Gajić je nezakonito poklonio deset hektara državnog zemljišta koje je koristio „Alfa Protein“ privatnoj firmi „Compost Group“. Ova firma je tada, prema istraživanju KRIK-a, bila u večinskom vlasništvu oca Siniše Malog, Borislava, i njegovih poslovnih partnera. Zemlju, prema sudskim spisima, nikada nijesu platili.

„Alfa Protein“ je zatim otišao u stečaj. Radnici su protiv Gajićapodneli krivičnu prijavu, a tužilaštvo u Vršcu ga je optužilo za zloupotrebu ovlašćenja u privredi jer je nezakonito prebacio državno zemljište na kompaniju porodice Mali.

Nakon privatizacije, Gajić je nezakonito poklonio deset hektara državnog zemljišta koje je koristio „Alfa Protein“ privatnoj firmi „Compost Group“

Gajić je pravosnažno osuđen u februaru ove godine na dvije godine uslovne kazne. Umiješanost gradonačelnikove porodice nije ispitana. Zemlju su iskoristili da pokrenu proizvodnju komposta – organske materije koja se koristi za uzgajanje šampinjona.

Porodica je, u međuvremenu, vlasništvo nad zemljom sakrila iza ofšor kompanije sa Britanskih Devičanskih Ostrva – „Alessio Investment Ltd.“

Porodični biznis

Otac Borislav osnovao je 2004. godine kompaniju „Ferdi Genetics“. Ta kompanija bila je većinski vlasnik „Compost Group“ na koju je upisano sporno zemljište.

Krajem avgusta 2009. Borislav Mali prebacio je „Ferdi Genetics“ na svog sina Sinišu koji je zajedno s firmom postao i vlasnik zemlje. Samo deset dana kasnije, Siniša Mali prodao je „Ferdi Genetics“ i zemlju ofšor firmi „Alessio Investment Ltd.“ za nešto više od pola miliona eura – piše u ugovoru.

Direktor firme „Alessio Investment“ u trenutku prodaje bio je upravo Siniša Mali, otkrivaju novinari KRIK-a i OCCRP-a. Ova ofšor kompanija imala je predstavništvo u Beogradu na adresi njegovog stana, a direktor predstavništva bila je njegova supruga, pokazuje dokumentacija s Djevičanskih ostrva i srpskog poslovnog registra APR.

Nije poznato da li je Siniša Mali samom sebi prodao zemlju za pola miliona eura ili nekom misterioznom kupcu koji se krije iza ofšor kompanije za koju on i njegova supruga rade.

Novinari KRIK-a uputili su mu zahtjev za intervju, ali do danas nije odgovoreno iz njegove Službe za odnose sa javnošću.

Nije poznato da li je Siniša Mali samom sebi prodao zemlju za pola miliona eura ili nekom misterioznom kupcu koji se krije iza ofšor kompanije za koju on i njegova supruga rade

Siniša Mali je radio u Agenciji za privatizaciju do kraja 2003. godine. Na to mjesto postavila ga je Demokratska stranka kao mladog ekonomistu koji je trebalo da omogući da privatizacija najvećih srpskih preduzeća prođe po zakonu.

Nakon godina provedenih u privatnom sektoru, Mali je postao jedna od najuticajnijih osoba u državi pošto je Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića formirala vladu.

U januaru 2013. godine, postao je ekonomski savetnik Vučića zadužen za poslove sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a u aprilu 2014. godine imenovan je za gradonačelnika Beograda.

Uloga Siniše Malog u prisvajanju 10 hektara zemlje „Alfa proteina“ nikada nije otkrivena javnosti, a zemljište do danas nije vraćeno državi.

Gradonačelnikov brat Predrag Mali takođe je bio uključen u ovaj posao – radio je kao direktor firme „Ferdi Genetics“ od osnivanja 2004. godine, a kasnije i kao direktor „Compost Group“ od 2007. godine.

Novinari KRIK-a i OCCRP-a došli su i do bankovnog dokumenta na kojem se vidi da je Predrag Mali 2011. godine na račun „Compost Group“ uplatio 250.000 eura.

Nakon što je njihov poslovni partner Srđan Gajić optužen, gradonačelnikov brat bio je jedan od svjedoka na suđenju.

Kada se 9. februara 2012. godine pojavio u sudnici, Predrag je rekao da nije bio uključen u posao sa zemljom jer u to vrijeme nije bio direktor niti vlasnik „Compost Group“. Rekao je i da je „Ferdi genetics“ (većinski vlasnik „Compost Groupa“) firma „čiji je jedini vlasnik moj brat Siniša Mali“.

Predrag Mali otkrio je i da je „Compost Group“, pošto je postala vlasnik zemljišta, to zemljište i objekte koristila kao pokriće za kredite uzimane od državne Komercijalne banke. Najmanje 250.000 eura je uzeto od banke.

Siniša Mali je, inače, od jula 2013. do novembra 2014. bio predsjednik upravnog odbora Komercijalne banke.

Zemljište je i danas u vlasništvu „Compost Group“, ali je ova firma promenila vlasnika. Od 2013. godine vlasnik je Ivica Đolić. On je tada otkupio vlasništvo od „Alessio Investement Ltd.“ Ugovor je, sa strane ofšor kompanije, potpisao Siniša Mali juna 2013, a u vrijeme kada je bio funkcioner.

Nije poznato da li je Siniša Mali Agenciji za borbu protiv korupcije prijavio direktorsku poziciju u ofšor firmi, pošto je agencija odbila da novinarima KRIK-a omogući uvid u prijavljene podatke.

Razaranje preduzeća

Dok je kompanija „Compost Group“ poslovala i zarađivala novac za porodicu Mali, bivše državno preduzeće „Alfa Protein“, od koga je oduzeta zemlja, otišlo je u stečaj.

Bivši direktor „Alfa Proteina“ Lazar Mazmanidis rekao je KRIK-u da je to preduzeće nekada bilo uspješan proizvođač lucerke koju je uzgajalo više nego što je moglo da izveze i proda.

On je zaposlio Srđana Gajića, koji je došao sa preporukama. Mazmanidis je rekao da Gajić nije bio predan radnik.

„Njegova politika je bila da priča, a ne da radi“, kaže Mazmanidis.

Nakon što je Mazmanidis dao otkaz 2001. godine, Gajić je imenovan za direktora „Alfa Proteina“. Počeli su problemi. Radnici su se žalili da nije organizovao sijanje djeteline, da nije sazivao skupštine akcionara i da ga nije bilo briga šta sindikat misli.

Preduzeće „Alfa Protein“ otišlo je u predstečaj. Država ga je jula 2003. godine dala na aukciju, a Gajić je, zajedno sa još dva radnika, kupio preduzeće za 18.000 eura.

Gajić je nezakonito prebacio državnu zemlju na „Compost Group“ dve godine pošto je privatizovao „Alfa protein“, a nakon toga preduzeće je otišlo u stečaj. Danas je u procesu zatvaranja.

Mali akcionari inicirali su istragu protiv Gajića i podnijeli krivičnu prijavu 2008. godine. Tužilaštvo iz Vršca podiglo je optužnicu tek 2012. godine.

U pokušaju da se zaštiti, Gajić je falsifikovao dokument kojim je dokazivao da je od „Compost Group“ primio milion dinara za zemljište. Tokom sudskog postupka, otkriveno je da nije plaćen nikakav novac i da je Gajić „grubo povredio ovlašćenja u upravljanju imovinom ’Alfa Protein’“.

Na suđenju se branio ćutanjem. Poslije dugog sudskog postupka osuđen je u maju 2014. godine na dvije godine uslovne kazne. Podnio je žalbu, ali je presuda potvrđena u februaru ove godine pred Višim sudom u Pančevu.

Protiv Gajića vodio se još jedan postupak za kršenje poreskih zakona. U tom slučaju, prema informacijama KRIK-a, osuđen je 2008. godine na tri mjeseca uslovne kazne.

Pogon za proizvodnju komposta za šampinjone u Vršcu

Djevičanska ostrva

Prije nedjelju dana, KRIK je objavio da je gradonačelnik Siniša Mali kao direktor dve ofšor kompanije u Bugarskoj kupio 23 stana i jedan na svoje ime.

Aparatmani su kupljeni od Srđana Dabića koji je 2003. godine kao direktor ruskog „Lukoila“ sarađivao sa Sinišom Malim u privatizaciji benzinskih pumpi „Beopetrol“. Savjet za borbu protiv korupcije tvrdi da je država prilikom ove privatizacije oštećena.

Stanovi su kupljeni preko ofšor firmi „Brigham Holding & Finance Inc.“ i „Etham Invest & Finance Corp.“, registrovanih na Djevičanskim ostrvima. Obe kompanije, kao i „Alessio Investement Ltd.“, osnovane su kod tamošnje agencije za registraciju firmi„Trident trust company (B.V.I.) Limited“.

Do danas javnosti nije rečeno ko stoji iza ovih ofšor struktura.

Agencija za borbu protiv korupcije pokrenula je postupak da utvrdi da li je Mali prijavio sve svoje direktorske pozicije, a premijer Vučić obećao je javnosti da će slučaj biti ispitan do kraja.

Bonus video: