POLITIČKA KRIZA

Makedonija u potrazi za kompromisom

U traganju za kompromisom premijer i lider najuticajnije vladajuće VMRO-DPMNE Nikola Gruevski i lider SDSM Zaev tri puta su u posljednjih desetak dana razgovarali o prevazilaženju novonastale sitaucije, a njihov naredni susret je zakazan za 26. maj
0 komentar(a)
Ohrid, Makedonija, Foto: Shutterstock
Ohrid, Makedonija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 22.05.2015. 14:09h

Politička kriza u Makedoniji, najveća od njene nezavisnosti, kao i posljednji događaji u Kumanovu, izazivaju veliku zabrinutost međunarodne zajednice čiji predstavnici, uprkos različitih stavova u pogledu uzroka i posljedica, smatraju da se do njenog rješenja može doći samo mirnim putem i dijalogom.

U Skoplje je, kako su javili makedonski mediji, juče doputovao pomoćnik za ljudska prava generalnog sekretara UN Ban Ki Muna Ivan Šimonović koji se već sreo sa makedonskim opozicionim liderom Zoranom Zaevim.

U traganju za kompromisom premijer i lider najuticajnije vladajuće VMRO-DPMNE Nikola Gruevski i lider SDSM Zaev tri puta su u posljednjih desetak dana razgovarali o prevazilaženju novonastale sitaucije, a njihov naredni susret je zakazan za 26. maj.

Posljednji je bio u ponedjeljak u Strazburu, uz posredovanje predstavnika EP i evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Johanesom Hanom, a glavni zaključak sa tog sastanka koji je procurio u javnost je da se dijalog dvojice lidera mora odvijati uz punu diskreciju.

Ipak, Zaev je poslije Strazbura poslao poruku da bi za te razgovore moglo da se kaže da su bili uspješni i da daju šansu za početak istinskih pregovora po svim pitanjima, objavila je Nova TV.

Ne iznoseći detalje razgovora, Zaev tvrdi da će se međunarodna zajednica uključiti i u pregovore lidera koji se vode u Skoplju, odnosno da će poslati svog predstavnika koji će biti garant da će sve što bude dogovoreno biti i sprovedeno.

U međuvremenu povodom najnovijih događanja u Makedoniji oglasili su se šefovi diplomatija Rusije i Bugarske, Sergej Lavrov i Danijel Mitev, kao i premijer Albanje Edi Rama.

Lavrov je novinarima u ruskom parlamentu rekao da “postoji opasnost od podjele Makedonije" između Albanije i Bugarske.

"U toku su pokušaji da se vlada Nikole Gruevskog optuži za nekompetentnost kao i za to da nije ispunio obaveze prema građanima, a pripisuje mu se i mnogo više stvari. Ali, iza svega toga stoji želja da se na njega izvrši uticaj zbog odbijanja da se priključi sankcijama protiv Rusije”, rekao je Lavrov.

Pozivajući se na relevantne izvore, Lavrov je rekao da ima informacije da je Gruevskog vršen pritisak zbog svojevremenog podržavanja gasovoda Južni tok u interesu makedonskih građana i države.

“On sada pokazuje spremnost za saradnju u vezi realizacije drugih varijanti isporuke energenata iz Rusije ka jugu Evrope, kao što je Turski tok. Mnogo je žalosno i opasno što se radi postizanja cilja za podrivanje Gruevskog koristi i albanski faktor”, naveo je Lavrov.

Ističući da je dobro što se sukob u Makedoniji 2001. završio potpisivanjem Ohridskog sporazuma, Lavrov je izrazio zabrinutost što su "sada u toku razgovori da se Makedonija dodatno federalizuje, da se sprovede mirna federalizacija ili čak konfederacija. Čak se iznose i ideje da se podijeli na dijelove i da dio pripadne Albaniji a dio Bugarskoj".

Na to je reagovao šef diplomatije Bugarske Danije Mitov koji smatra da su izjave Lavrova neozbiljne jer je sve vrijeme "teškog puta kojim je Republika Makedonija prolazila ka uspostavljanju i učvršćivanju njene državne nezavisnosti i suvereniteta" Bugarska bila ta koja je davala najveću podršku njenoj nezavisnosti Republike Makedonije. Mitov je naglasio da je Bugarska "bila i da će ostati garant teritorijalne cjelovitosti Makedonije".

Izjavom o Makedoniji se oglasio i albanski premijer Edi Rama koji je podršku za ulazak u NATO uslovio garancijom za sprovođenje Ohridskog sporazuma.

Rama je, naime, rekao da su događaji u Kumanovu neprihvatljiva tragedija i da je bilo opasno miješanje pojmova "terorizam" i "Albanci" koji su se u Makedoniji poistovijetili, iako su po njegovim riječima etnički Albanci "važan državotvorni faktor za Makedoniju".

Uslijedilo je saopštenje makedonskog MIP-a u kojem se ističe da će Makedonija nastaviti da aktivno radi na stalnom jačanju saradnje sa svim susjedima i partnerima u interesu napretka u regionu.

A povodom izjava političara iz “komšiluka”, taj resor je definisao stavove koji su objavljeni na zvaničnoj veb stranici, a u kojima se, između ostalog, kaže da je strteški cilj Makedonije da se integriše u EU i NATO, jer je to u interesu svih makedonskih građana, za bolju budućnost, ekonomski razvoj, mir i stabilnost u regionu.

Međuetnički suživot, i poštovanje kulturnih, etničkih i vjerskih razlika i ljudskih prava su osnov makedonskog društva i ustavnog uređenja, ukazuje se i dodaje “svi mi zajedno smo ujedinjeni za evropsku budućnost Republike Makedonije.

Neophodna je stoga iskrena saradnja i nedvosmislena podrška naših susjeda i međunarodnih partnera, navodi makedonski MIP i dodaje da “sve blokade, prijetnje blokadama i izjave u kojima se nude izgovori protv našeg članstva nisu u duhu evropskih vrijednosti i ne doprinose miru i stabilnosti u regionu.

Preporučujemo za Vas