RASTE INOSTRANI DUG

I Hrvati se nasukali na dolar

Bruto inostrani dug, koji uključuje dugove države, kreditnih institucija, preduzeća i stanovništva, na kraju 2014. je dostigao 108,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u odnosu na godinu ranije porastao je za 1,7 odsto, pokazali su podaci Hrvatske narodne banke
1 komentar(a)
Dolar i Euro, Foto: Shutterstock
Dolar i Euro, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 20.03.2015. 10:03h

Hrvatski bruto inostrani dug na kraju 2014. iznosio je 46,7 milijardi eura, što je 800 miliona eura više nego godinu dana ranije.

Taj rast je, po ocjeni analitičara Rajfajzen banke, posljedica međuvalutnih promena, odnosno snažnog jačanja američkog dolara na svjetskim deviznim tržištima.

Bruto inostrani dug, koji uključuje dugove države, kreditnih institucija, preduzeća i stanovništva, na kraju 2014. je dostigao 108,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u odnosu na godinu ranije porastao je za 1,7 odsto, pokazali su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Analitičari RBA ocjenjuju da je aprecijacija američke valute u odnosu na euro za više od 11,5 odsto u odnosu na kraj 2013. godine imala poseban uticaj na nominalni iskaz duga države zbog izdatih državnih obveznica na američkom tržištu, prenio je portal Seebiz.

U RBA-u napominju da se, uz isključenje uticaja međuvalutnih i ostalih promjena, dug smanjio za 300 miliona eura, prvenstveno kao posljedica izraženijeg razduživanja kreditnih institucija koje traje treću godinu za redom.

Prema posljednjim dostupnim podacima centralne banke, samo u prvih 11 mjeseci dug drugih monetarnih institucija smanjen je za više od 1,3 milijarde eura.

"Tokom 2015. godine očekujemo nastavak blage dinamike rasta javnog duga koji će biti podržan valutnim kretanjima, tj. očekivanim jačanjem dolara u odnosu na euro, nastavkom procesa zaduživanja privatnih preduzeća kod inostranih povjerilaca, kao i zaduživanjem države na inostranim tržištima kapitala", zaključili su analitičari RBA .

S druge strane, oni očekuju nastavak razduživanja kreditnih institucija, stanovništva ali i javnih preduzeća, dok bi udio bruto inostranog duga u BDP-u trebalo da nastavi da raste i pod uticajem stagnacije privrede, uz istovremeni izostanak inflatornih pritisaka.