OD 30 DO 40 GODINA

Tužilaštvo traži maksimalnu kaznu za Luku Bojovića

Maksimalne kazne zatvora zbog istih krivičnih djela u završnoj riječi tužilaštvo je predložilo i za pripadnike zemunskog klana, koji su to vrijeme bili u bjekstvu - Vladimira Milisavljevića, Sretka Kalinića i Miloša Simovića
1 komentar(a)
Luka Bojović, Foto: Fonet
Luka Bojović, Foto: Fonet
Ažurirano: 19.03.2015. 14:18h

Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal predložilo je sudu da Luku Bojovića u odsustvu osudi na maksimalnu kaznu zatvora od 30 do 40 godina.

Njemu je ovakva kazna predložena zbog optužbi za više ubistava i pokušaja ubistava 2004. godine, dok su njegovi branioci zatražili oslobađajuću presudu.

Maksimalne kazne zatvora zbog istih krivičnih djela u završnoj riječi tužilaštvo je predložilo i za pripadnike zemunskog klana, koji su to vrijeme bili u bjekstvu - Vladimira Milisavljevića, Sretka Kalinića i Miloša Simovića.

Bojoviću se, kao i Vladimiru Milisavljeviću, sudi u odsustvu, jer se nalaze u španskom pritvoru zbog optužbi tamošnjih pravosudnih organa, dok su na optuženičkoj klupi Specijalnog suda u Beogradu Kalinić i Aleksandar Simović.

Na sjutrašnjem suđenju završnu riječ će iznijeti optuženi Kalinić i Simović i njihovi branioci, nakon čega će sudsko vijeće Specijalnog suda zakazati datum objavljivanja presude.

Tužilaštvo smatra da je dokazalo svoje optužbe, dok su branioci Bojovića tvrdili da sud treba da njihovog klijenta oslobodi od optužbi jer nema dokaza za djela za koja se tereti i da je optužnica napisana na osnovu iskaza Sretka Kalinića, "o čijem se kredibilitetu već izjasnio španski sud".

Presudom španskog suda Bojović je oslobođen optužbi za ubistvo Milana Jurišića, a za koje je ga je španskim istražnim organima "preporučio" Sretko Kalinić.

Bojovićeva odbrana tvrdi da je na Kalinićevom svjedočenju zasnovana i beogradska optužnica i tokom čitavog procesa osporava njegov kredibilitet.

Beogradsko Tužilaštvo za organizovani kriminal Bojovića i ostale tereti za ubistvo Branka Jeftovića Jorge i za pokušaj ubistva Andrije Draškovića i Zorana Nedovića Šoka 2004. godine, kao i za ubistvo njihovih tjelohranitelja Dejan Živančevića i Milutina Jovičića, koji su nastradali prilikom pokušaja ubistava.

Na početku suđenja u oktobru 2010. godine, Kalinić je priznao krivicu za ubistvo Jeftovića i optužio Bojovića za krivična djela koja mu se stavljaju na teret, kao i drugim ubistvima koja nisu opisana u optžinici.

Bojović je krajem 2014. u glavnom gradu Španije oslobođen optužbi za ubistvo Milana Jurišića Jureta u Madridu u 2009. godine, za koje ga je svojim iskazom španskim istražnim organima optužio "Kalinić".

Izjašnjavajući se pred španskim sudom, Bojović i Milisavljević su pak optužili Kalinića za ubistvo Jurišića i druge zločine.

Bojovića je španski sud ipak osudio na 18 godina zatvora zbog držanja oružja i falsifikovanja dokumenata.

Milisavljević je u Španiji osuđen na ukupno 21 godinu godinu zatvora zbog posjedovanja oružja, pripadnopsti kriminalnoj grupi, upotrebe falsifikovanih dokumenata i prikrivanja dokaza jer prema ojceni španskog suda, on je morao da zna ko je likvidirao Jurišića jer je neko vrijeme po sopstvenom priznanju živio sa njim.

Druga dvojica optuženih u španskom procesu, Siniša Petrić i Vladimir Mijanović osuđeni su na 15, odnosno pet godina zatvora kazne zbog posjedovanja oružja i pripadnosti kriminalnoj grupi.

To je prvostepena presuda, a pravosnažnu će nakon razmatranja žalbi donijeti španski apelacioni sud.

Bojović i Milisavljević su uhapšeni u Valensiji po srpskoj potjernici 9. februara 2012. godine.

Španija je 2013. prošle godine odobrila njihovo izručenje Srbiji, ali pod uslovom da se najprije okončaju svi krivični postupci koji se protiv njih vode u toj zemlji.

Prema optužnici srpskog tužilaštva za organizovani kriminal, Luka Bojović je u martu 2003. godine nakon ubistva Dušana Spasojevića preuzeo rukovođenje "zemunskim klanom".

Kako se navodi u optužnici, Bojović je odbjeglim “zemuncima" pomagao pri skrivanju, obezbjeđivao im novac, lažna dokumenta i mjesta stanovanja, a oni su zauzvrat izvršavali njegove naloge, među kojima je i niz ubistava.

Milisavljević je u odsustvu osuđen na 35 godina zatvora zbog učešća u ubistvu premijera Zorana Đinđića, dok je za krivična djela koja je izvršio kao pripadnik "zemunskog klana" dobio 40 godina zatvora.

Osim ove optužnice, Bojović je pravosnažno osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog nedozvoljenog nošenja oružja i falsifikovanih isprava.

Njegov brat Nikola Bojović ubijen je 29. aprila 2013. godine u centru Beograda, a za to krivično djelo optuženo je više crnogorskih i srpskih državljana, a kao motiv se pominje osveta za neka druga ubistva.

Preporučujemo za Vas