U Hrvatskoj su finansijski pismeniji stanovnici između 45 do 65 godina, u odnosu na mlađe stanovništvo, pokazuje istraživanje zagrebačkog Ekonomskog instituta.
U naprednijim zemljama Evropske unije je suprotno, finansijski pismeniji građani su mlađe životne dobi.
"Učenici danas ne znaju šta je, recimo, dionice a šta polisa osiguranja i slično", rekao je predsjednik Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) Damir Zorić.
On se založio da Hrvatska "u svoje školske programe, kao obavezan, uvede predmet o porodičnim i ličnim finansijama".
Zorić je istakao da se sa povećanjem finansijske pismenosti smanjuje prostor za manipulaciju, što je osnovni razlog za bolje obrazovanje, prenosi Jutarnji list.
"Finansijska pismenost je važna, uz ostalo, i zbog složenosti i kompetitivnosti finansijskog tržišta, zbog manjeg rizika od pogrešnih odluka, ali i veće sposobnosti i odgovornosti pojedinaca u preuzimanju rizika kod donošenja finansijskih odluka", kazao je Zorić.
Bonus video:
