Bosna i Hercegovina sa Crnom Gorom želi da gradi iskrene i prijateljske veze, ali da bi se nastavilo tim putem u budućnosti jako je važno da se imaju čisti računi - ugovori, poruka je sa današnje Javne rasprave o pitanju statusa Sutorine.
Cilj javne rasprave, kako je saopšteno, je razmjena mišljenja o pitanju statusa Sutorine.
U javnoj raspravi učestvuju članovi Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH - Državne komisije za granice, Ministarstva pravde BiH, Ustavnog suda BiH, pravni stručnjaci s univerziteta u BiH, udruženja građana, te sve druge zainteresirane osobe koje mogu dati svoj doprinos raspravi o pitanju statusa Sutorine.
Osvijetliti pitanje granice
Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Bećirović je kazao da je vrlo važno da je danas organizovana javna rasprava po pitanju Sutorine, da se ovo pitanje osvijetli i sa pravnog, istorijskog, geografskog i drugih stanovišta.
"Važno je da čujemo argumente i činjenice. Mi želimo da o ovom pitanju razgovaramo na demokratski način, argumentirano, da ukrstimo argumente i da dođemo do najboljih mogućih rješenja. Želim posebno istaći da želimo graditi iskrene i prijeteljske veze sa Crnom Gorom. Da bismo to tako nastavili u budućnosti jako je važno da imamo čiste račune - ugovore...Ovu raspravu i inicijativu oko Sutorine treba posmatrati i sa aspekta otvaranja nove, bolje stranice u odnosima između BiH i Crne Gore", pojasnio je Bećirović.
Zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za granicu Željko Obradović istakao je da što se tiče granice između BiH i Crne Gore te aktivnosti su krenule 2001. godine i trajale do kraja 2013. godine.
"Sutorina svakim danom sve više ulazi u srce i umove naših ljudi" (Anadolija)
"Državna komisija za granice je jednoglasna u svom stavu. Mi smo se, prije svega, vodili dvjema temeljnim činjenicama, a to je opšti okvirni sporazum za BiH, Dejtonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, posebno broj 3. Što se ovdje tiče istorijskih granica nisu relevantne", pojasnio je Obradović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić podsjetio je da je pitanje u vezi sa Sutorinom pokrenuto prije četiri mjeseca. Kako je kazao, Sutorina nije izmišljena nego zaboravljena priča.
"Protivpravno uzeta Sutorina je dovoljni osnov da mi možemo da tražimo od Crne Gore njen povrat. Ako se to ne bude moglo postići, ako Crna Gora ne bude imala sluha i ne bude imala prijateljsku sklonost, ali da sa svoje strane razumije argumente BiH nakon ozbiljne elaboracije, onda će se stvar najvjerovatnije morati razrješiti pred Međunarodnim sudom", poručio je Kurtćehajić.
Sutorima u srcima i umovima
Prema njegovim riječima, za BiH jedino može biti negativno to što su bh. vlasti čekale ovoliko dugo i nisu pokazale zainteresovanost za taj problem.
"Ono što mi trebamo uraditi jeste da se usvoji rezolucija Denisa Bećirovića, da se Sutorina vrati na jako ozbiljno razmatranje. BiH mora državotvorno ustati da traži ono što je njeno", kazao je Kurtćehajić.
Pojasnio je da Crna Gora nikada od Parlamenta BiH nije dobila saglasnost za prostor Sutorine.
"Sutorina svakim danom sve više ulazi u srce i umove naših ljudi i oni neće dozvoliti da se to da Crnoj Gori. Ako mi damo Sutorinu Crnoj Gori je li mislite da će nama Hrvatska ili Srbija išta aminovati i da će ići po kriterijima s kojima smo mi to dali Crnoj Gori? Mi ništa nećemo dobiti od naših susjeda ako ne budemo pravno mogli da se izborimo za to", kazao je Kurtćehajić.
Poručio je da se BiH mora boriti za ono što je njeno.
Bonus video:
