U nekim zemljama Evropske unije (EU) postoji vidljiva uzdržanost prema članstvu zemalja Zapadnog Balkana, jer vlada uvjerenje da u situaciji unutrašnje krize Unija nije spremna da prima u članstvo i sprema novac za nove "siromašne rođake", koji se ujedno još bore i za učvršćenje vladavine zakona.
Problemi s "preuranjenim ulaskom" Rumunije i Bugarske su još u svijesti, a velike ekonomske nevolje Hrvatske, najnovije članice, samo pothranuju takvo uvjerenje.
Evropski zvaničnici, analitičari i diplomate potvrđuju ocjenu da je otud i predočeno da u idućih pet godina neće biti prijema novih članica, dok, recimo, britanski politički krugovi misle da bi proces ulaska novih zemalja u redove Unije jednostavno trebalo zaustaviti.
U Evropskoj komisiji je zato preovladalo uvjerenje da se mora naći novi pristup i vrlo jasan ciljani dogovor sa kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo na Zapadnom Balkanu kako bi se postiglo to da na kraju pregovora, recimo Srbija i Crna Gora, ne dođu na prag članstva kao "siromašni rođaci".
Te zemllje trebalo bi da se po postojanom privrednom razvoju i uređenju političkih institucija tada već bar opipljivije približe prosjeku u EU i time ujvere svoje buduće partnere da će ekonomski i kao političke demokratije i društva biti bar mali doprinos jačanju, a ne slabiti Uniju.
Komisija je za to dobila podršku Savjeta ministara EU i s vladama Zapadnog Balkana je postignut dogovor da se put ka članstvu ubuduće prevashodno temelji na osjetnom poboljšanju ekonomije, a vrata Unije će se otvoriti samo ako se ostvare nacionalni planovi država regiona čiji su glavni stub ekonomske reforme da bi se podstakao privredni rasta i zapošljavanje.
Zapadni Balkan čekaju "krv, znoj i suze"
Druga dva stuba su upravo da bi se omogućio ekonomski boljitak, osjetno poboljšanje rada državne uprave i uvreženje vladavine prava, bez čega neće doći potrebne strane investicije, stavili su do znanja zvaničnici u Evropskoj komisiji u Briselu.
Evropska unija će ciljanom podrškom iz svojih fondova za pripremu kandidata I potencijalnih kandidata za članstvo pomoći ove za stanovništvo teške reforme, u očekivanju da to pomognu i Evropska investiciona banka i druge svjetske finansijske organizacije, tako da se ekonomije tih zemalja ojačaju i pripreme za buduće obaveze i zahtjevnu konkurenciju unutar EU.
Zapadni Balkan čekaju "krv, znoj i suze", napisao je tim povodom ugledni švajcarski dnevnik "Noje cirher cajtung", parafrazirajući poruku britanskog premijera Vinstona Čerčila svojim sunarodnicima poslije Drugog svjetskog rata.
Ovaj prelomni trenutak za evropsku budućnost Zapadnog Balkana je bio i tema rasprave u briselskom Centru za evropsku politiku i novinari su prisutne zvaničnike Evropske komisije zapitali da li će ljudima na Zapadnom Balkanu jasno biti predočeno da ih na putu ka Uniji čeka isto to što je svojevremeno Britancima poručio Čerčil, koji je, uzgred, potom izgubio izbore.
Odgovor je bio isti kao i onaj koji su nedavno, poslije razgovora s visokim funkcionerima Evropske komisije u Briselu, dali novinarima čelnici Savjeta privatnih investitora u Srbiji - ako se temeljite reforme budu odlagale, vrlo brzo će ekonomska, socijalna, a onda i politička situacija biti još mnogo gora.
Ekonomski planovi da budu gotovi do 2015.
Evropska unija je sad naložila zemljama Zapadnog Balkana da do januara 2015. izrade ubjedljive planove ekonomskog oporavka i reformi, što će biti sprovođeno pod nadzorom Komisije i usaglašavano s ciljevima ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i pospješenja ekonomske konkurentnosti u samoj Uniji.
Direktor za proširivanje u Evropskoj komisiji Kristijan Danijelson je u raspravi u Centru za evropsku politiku objasnio da će takav ozbiljan program reformi dati čvrstu osnovu za ekonomski dijalog s EU, nacionalne specifičnosti će biti uvažene.
Međutim, regionalni dijalog, posebno o ekonomskim pitanjima, bitan je jer se sve zemlje regiona sučeljavaju sa sličnim problemima i EU smatra da će u tome značajnu ulogu morati da odigra Savjet za regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu.
"Ekonomski izazovi u tim zemljama su ogromni", ukazao je visoki zvaničnik EU, iako je strategija EU za ekonomski rast i zapošljavanje do 2020. dala jasne podstreke i regionu, ali je rast u zemljama Zapadnog Balkana, utemeljen na izvozu, i dalje krhak.
Analitičari, bankari i stručnjaci su u raspravi podržali ocjenu Evropske komisije da to pokazuje usporavanje privrednog rasta u većini zemalja regiona, što su još dodatno pogoršale teške posljedice velikih poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini, tako da samo strukturne reforme mogu podstaći privredni rast i oporavak.
Danijelson je predočio da ukljanjanje prepreka i krutosti u institucionalnim i privrednim mehanizmima može osloboditi velike mogućnosti na tržištu radne snage, što bi značilo lakše zapošljavanje, mada i otpuštanje s posla.
Tržište bi moralo biti regionalno
Smanjivanje velikog nivoa uplitanja države i jačanje vladavine prava, omogućilo bi tim zemljama da osjetno dalje razviju privatni sektor.
Takođe se smatra da su bitni reorganizacija penzionog sistema, utvrđivanje "zdravih sredstava" za zdravstveno osiguranje, jačanje djelotvornosti državne uprave i posebno spobnosti poreskih službi.
Ekonomije Zapadnog Balkana su i dalje ranjive na spoljne udare i gubitak povjerenja investitora, upozorio je visoki funkcioner EK, naglasivši da preokreta ne može biti bez stukturnih reformi, uključujući velike iz budžeta subvencionisane gubitaše, kao što su javna preduzeća, posebno u Srbiji.
Presudno je važno, opšti je zaključak, da se stvore povoljni makroekonomski i zakonski uslov za biznis, jer bez uređenog otvorenog tržišta, koje bi moralo biti regionalno, teško će doći strani kapital i investicije bez kojih oporavka nema, jer u regionu tih sredstava nema, a domaći kapitalisti čak i ako imaju nešto sredstava, mahom su usredsređeni na spekulaciju.
Bonus video:
