Srbija će na kraju okrenuti leđa Rusiji?

Odbijanje Beograda da uvede sankcije Rusiji i da se u punoj mjeri saglasi sa spoljnom politikom EU zasad zvanično nailazi na razumijevanje Zapada, koji je zadovoljan srpskom osudom agresije na teritoriju Ukrajine
11 komentar(a)
Srbija se još drži po strani po pitanju ukrajinskog spora: Merkel i Vučić, Foto: Beta
Srbija se još drži po strani po pitanju ukrajinskog spora: Merkel i Vučić, Foto: Beta
Ažurirano: 03.09.2014. 14:24h

Zaoštravanje odnosa Rusije i EU sužava prostor za balansiranje Srbije. Diplomate upozoravaju da će Srbija morati da se opredijeli ili za EU ili za Rusiju, piše Blic.

Odbijanje Beograda da uvede sankcije Rusiji i da se u punoj mjeri saglasi sa spoljnom politikom EU zasad zvanično nailazi na razumijevanje Zapada, koji je zadovoljan srpskom osudom agresije na teritoriju Ukrajine. Međutim, diplomatski izvori “Blica” tvrde da im uši para stalno javno zaklinjanje srpskih zvaničnika da sankcije Rusiji neće biti uvedene. Zbog toga sve glasnije hvale Srbiju za osudu poteza Rusije u Ukrajini. Ruska strana se slično ponaša.

"Počelo je nadmetanje Rusije, EU i SAD oko širenja uticaja u Srbiji. Jedni će nas vući lijevo, a drugi desno i ako kriza u Ukrajini nastavi da se zaoštrava, nećemo moći još dugo da izdržimo ovako. Ističe vrijeme da se izlaz iz najveće krize od Hladnog rata nađe pregovorima i dalji loš razvoj situacije značiće da Srbija mora jasnije da se opredijeli prema tom sukobu", rekao je za “Blic” Dušan Lazić, bivši ambasador u Ukrajini.

Srbija sada ima jasan stav i osuđuje aneksiju Krima, ali ubrzo, tvrdi Lazić, to neće biti dovoljno.

"Većina zemalja u svijetu ne slaže se sa potezima Rusije i mi o tome moramo da vodimo računa. Kad dođe stani-pa'ni, svi kanali se mogu zatvoriti. Ništa ne isključujem, ali biće pitanje kako preživjeti", analizira dalje ambasador Lazić.

Lazić ističe da ni Zapad ni Rusija u ovom trenutku nemaju interesa da se konfrontiraju sa stavovima Srbije, ali da je konflikt između njih već otišao predaleko. Na pitanje “Blica” šta je rješenje za Srbiju ako dođe do još većeg zaoštravanja, on kaže da je logičan izbor EU.

Ima i diplomata koje smatraju da Srbija još nije blizu trenutka kada ćemo morati da se opredijelimo.

Ivan Vujačić, bivši ambasador u Vašingtonu, kaže za “Blic” da bi kriza u Ukrajini mogla da ide ka rješenju i da zemlje “koje nijesu tu najbitnije” neće morati da mijenjaju neutralnu poziciju.

"Očigledno je nastao lom, ali neće biti hladnog rata, nego hladnog mira. Još nijesmo u situaciji da nas kriza u Ukrajini pogodi u oštrom obliku. Zapad ima razumijevanja za našu poziciju jer je, prije svega, zainteresovan za stabilizaciju zapadnog Balkana", kaže Vujačić za “Blic”.

Putin nije potvrdio dolazak u Beograd

Dolazak ruskog predsjednika u Beograd 20. oktobra, dogovoren prilikom posjete premijera Aleksandra Vučića Moskvi, nije izvjestan i nije zvanično potvrđen.

"Rusi u diplomatiji nikad ne otkrivaju karte do kraja. Putin nije zvanično potvrdio dolazak. Ukoliko procijeni da može da utiče na naše stavove, on će doći, a ako bude smatrao da ne može, neće doći", kaže Lazić.

Ovaj diplomata smatra da je jučerašnja poruka iz EU da se Rusija više ne može smatrati strateškim partnerom veoma upozoravajuća i da, uprkos najavama ruskog predsjednika Putina da će naći izlaz, mirno rješenje sve više djeluje kao “prazna priča” koja nije ostvariva.

Bonus video: