Rojters: Hrvatskoj nije pomogao ulazak u EU, to je loša poruka za ostale ex YU države

Hrvatskoj na ruku ne idu ni najnoviji podaci EK koji govore da je iskoristila svega 18 odsto sredstava iz EU fondova od 2007. do 2013.
63 pregleda 16 komentar(a)
Arena Moda, Foto: Reuters
Arena Moda, Foto: Reuters
Ažurirano: 05.05.2014. 10:38h

Hrvatska je ostvarila san ulaskom u Europsku uniju, ali deset mjeseci nakon istorijskog datuma njena ekonomija je i dalje u padu. To šalje neprijatnu poruku susjednim državama, nekadašnjim članicama bivše Jugoslavije, da ulazak u Uniju ne može garantovati prosperitet, prenosi Vecernji.hr navode Rojtersa.

Iako zahtjevi za ulazak te pravila u EU pokušavaju da osiguraju jačanje lokalne ekonomije i napredovanje unutar trgovinske unije za nove članice, a zemljama poput Hrvatske i Srbije znače i odmak od ratnih devedesetih godina prema zajedničkom ekonomskom razvoju, Hrvatska i ove godine bilježi najlošije ekonomske rezultate u EU. Ali, nije tu usamljena, piše Rojters. U društvu je ''ozloglašene'' Grčke čija ekonomija kao i hrvatska tone od 2008. godine, te Kipra. Nažalost, ove godine Hrvati jedini neće spriječiti dalji pad ekonomije iako im je industrijska proizvodnja porasla u prva tri mjeseca prvog tromjesečja (i to prvi put od 2009. godine).

"Sada kad je Grčka opet dosegla rast, mi smo sve više očigledan podbačaj", kazao je za Rojters hrvatski analitičar Velimir Šonje.

Hrvatskoj na ruku ne idu ni najnoviji podaci Evropske komisije koji govore da je iskoristila svega 18 odsto sredstava iz EU fondova od 2007. do 2013. godine što je stavlja na samo začelje korisnika, ali ni prognoza kako će je i u 2014. zaobići strane investicije.

"Samo rijetki u Hrvatskoj shvataju da je privlačenje investitora kao nadmetanje u ljepoti cijele Evrope. Stoga su sve privatizacije u Hrvatskoj propale", povjerio je Rojtersu jedan poslovni veteran sa zapada.

Menadžer u francuskoj kompaniji Saint Jean Industries koja proizvodi auto-dijelove, prepričao je svoju frustraciju sporom birokratijom i stalnim mijenjanjem zakona. Njegova kompanije je ranije investirala u Hrvatsku, a sada je u planu i novo ulaganje.

"Čekali smo jako dugo da bismo dobili obećane stimulanse za projekat. To je vrlo frustrirajuće. Slovačka i Rumunija imaju dosta prednosti, naprimjer stimulanse za radna mjesta, i puno su efikasniji. Shvatili su šta bi trebalo napraviti. Hrvatska je zemlja koju treba proučavati i u koju treba ulagati, ali nije jedina", pojasnio je investitor.

"RH ima puno nekonkurentnih kompanija i mnogo uvezene robe. EU fondovi ne idu dobro. Nema planiranja, sigurnosti, pravni sistem nije usuglašen s EU standardnima", kazao je jedan EU diplomata smješten u Zagrebu.

Uprkos svemu, relativno zdrav bankarski sistem kojeg kontrolišu inostrane matične banke i 43 milijarde eura vrijedna ekonomija trebalo bi da spriječe da Hrvatska postane jedan od glavnih problema za Uniju. Analitičari smatraju da će EK, koja je Zagreb već dvaput prisilila da izmijeni budžet, pomoći da zadrži javni dug pod kontrolom. Ipak, najveći problem ostaje pitanje razvoja hrvatske ekonomije.

"Stagnacija je najbolji hrvatski scenario", ocjenjuje konsultant Andrej Grubišić koji smatra da bez ozbiljnih rezova u javnom sektoru Hrvatima nikada neće biti bolje.

"No, vlada ne pokazuje ambicije za tim", kaže Grubišić.

Bonus video: